SABORSKI klub zastupnika Mosta na jučer održanoj konferenciji za novinare najavio je podizanje kaznene prijave protiv Sandre Švaljek, aktualne zamjenice guvernera Hrvatske narodne banke, a predmet kaznene prijave zapravo je istraživanje Index Istraga objavljeno u studenom 2022. godine. 

Kao ravnateljica Instituta trgovala dionicama banke iako nije smjela 

Naime, tada smo objavili kako je Sandra Švaljek trgovala dionicama Zagrebačke banke dok je bila u Savjetu HNB-a, i to kao ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb. Švaljek je, 2007. godine, u kratkom periodu od samo mjesec dana kupila i prodala dionice te banke zaradivši za Ekonomski institut 142.569 kuna. Članovi Savjeta HNB-a tada nisu smjeli trgovati dionicama banaka, kao što to ne smiju činiti ni danas. 

>> Kompromitirana istraga protiv HNB-a, prešutjeli da je Švaljek trgovala dionicama

Ono što je problem je da se o toj trgovini nije ništa znalo, a moralo se. Naime, nakon što su Index Istrage otkrile kako je postojala praksa zaposlenika HNB-a da trguju vrijednosnicama banaka, iako su te banke bile subjekt njihova nadzora, pokrenuta je istraga. 

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je od Hanfe da ih povratno obavijesti o rezultatima nadzora zaposlenika HNB-a kako bi DORH, "kao tijelo kaznenog progona, ovisno o rezultatima provedenog nadzora", mogao poduzeti zakonom propisane mjere. 

Švaljek nikada nije odgovarala

Hanfa je završila nadzor te su dokumentaciju i zaključak predali DORH-u. U njemu su za Švaljek utvrdili da nije bilo nezakonitosti i trgovanja povlaštenim informacijama, no u tom izvješću nije spomenuto trgovanje dionicama zamjenice guvernera Švaljek, već su se samo bavili njenim spornim trgovanjem obveznicama. 

U dijelu odgovora na upit Indexa Hanfa nam je 2022. godine priznala da trgovanja Sandre Švaljek dionicama nije bilo u izvješću te su nam rekli da, "ako nadležne službe to zatraže, Hanfa može pokrenuti nadzor nad trgovanjem". No problem je u tome što naknadni nadzor nije nikada proveden, barem tako tvrde zastupnici Mosta.  

Švaljek, koja je bila dužna govoriti istinu djelatnicima Hanfe koji su obavljali nadzor, nije Hanfi prijavila to sporno trgovanje dionicama te zbog toga nikada nije odgovarala.

Dva smjera prijave, laž i imovinska korist

"Predmet ove kaznene prijave je da je Sandra Švaljek u upravnom procesu, koje je zatražilo Županijsko državno odvjetništvo, a koje je trebala provesti Hanfa, dala lažni iskaz", rekao je jučer zastupnik Mosta Zvonimir Troskot dodajući da prijava ide u dva smjera. Prvi da je ostvarila protupravnu imovinsku korist za Ekonomski institut Zagreb, a drugi da je davala lažni iskaz. 

No što je zapravo napravila Švaljek? Švaljek je bila ravnateljica Ekonomskog instituta, koji se financira iz proračuna, te je bila u isto vrijeme članica Savjeta HNB-a. U lipnju 2007. godine predložila je Upravnom vijeću te institucije trgovinu dionicama Zagrebačke banke. 

Naime, Zagrebačka banka u to je vrijeme donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju redovnih i povlaštenih dionica privatnom ponudom. Švaljek je procijenila da bi se Institutu mogla isplatiti špekulacija tim dionicama.  

Vijeće je, što je vidljivo iz zapisnika, pozdravilo njenu inicijativu te donijelo zaključak da Institut otkupi od Zagrebačke banke određeni broj dionica "po ponuđenoj povoljnoj cijeni, u ukupnoj vrijednosti od 300 tisuća kuna". Naime, Institut je imao 781 redovnu dionicu banke, a prvotna ideja bila je da se kupi 130 novih dionica, na što su imali pravo, no odlučeno je da se kupi "samo" njih 40. 

S InterCapitalom u špekuliranje trgovine dionicama

Dan nakon odluke Upravnog vijeća investicijsko društvo InterCapital vrijednosni papiri d.o.o. Zagreb, koje će kasnije postati poznato po aferi Borg, dostavilo je Institutu "Mišljenje o korištenju prava prvenstva za upis novih redovnih dionica Zagrebačke Banke d.d.", u kojem se zaključuje da je "kupnja redovnih dionica Zagrebačke Banke d.d. dobar poslovni potez".

To je bilo bitno jer se u to vrijeme nije znalo kako će se kretati cijena dionice Zagrebačke banke. InterCapital ujedno je bio i izbor Švaljek kao broker u poslovima trgovine dionicama. U lipnju 2007. Švaljek je u ime i na račun Ekonomskog instituta prihvatila ponudu za kupnju četrdeset redovnih dionica Zagrebačke banke d.d. po povlaštenoj cijeni od 7400 kuna.

No problem je bio to što prilikom sklapanja ugovora o kupovini novih redovnih dionica Zagrebačke banke Švaljek nije imala osigurana sredstva. Da bi namaknula novac, Švaljek je u ime Instituta s InterCapitalom potpisala "Ugovor o prodaji redovnih dionica Zagrebačke Banke d.d. s obvezom ponovne kupnje", odnosno repo ugovor.

Repo poslovni ugovori su transakcije koje "podrazumijevaju pozajmljivanje trenutačno raspoloživih sredstava, a s druge strane, prodaju vrijednosnice zajmodavcu s obvezom ponovnog otkupa tih istih vrijednosnica od zajmodavca u dogovoreno vrijeme i po dogovorenoj cijeni, koja uključuje kamatu".

Švaljek: Iskoristili smo povoljan trenutak 

Pojednostavljeno, da bi kupila dionice Zagrebačke banke po povlaštenoj cijeni, Švaljek je založila dionice te banke koje je Institut već posjedovao. Institut je ustupio 33 redovne dionice, a InterCapital se obvezao doznačiti 296.000 kuna na poslovni račun Instituta.

Institut se obvezao vratiti taj iznos u roku od mjesec dana s kamatom od 7 posto. Kada Institut vrati novac, InterCapital se obvezao vratiti 33 dionice Institutu. 

Transakcije prodaje dionica provode se preko InterCapitala, a sve naloge za prodaju potpisuje Švaljek. U srpnju Institut nije imao dovoljno novca da ga vrati InterCapitalu te je potpisan novi repo ugovor s rokom povrata tjedan dana kasnije. 

Niz transakcija kupovine i prodaje dionicama Zagrebačke banke, koje je potpisala Švaljek, završio je prodajom netom kupljenih 40 dionica Zagrebačke banke za 439.952 kune. Podsjetimo, Švaljek je kao ravnateljica imala odobrenje Instituta za maksimalan iznos od 300 tisuća kuna za kupnju dionica Zagrebačke banke.

Konačni kupac dionica bio je InterCapital, koji je i na početku priče dao mišljenje da je riječ o dobrom poslu za Institut. Švaljek je u bilješkama za godišnje financijske izvještaje Ekonomskog Instituta Zagreb za razdoblje od 1. 1. 2007. do 31. 12. 2007. potpisala sljedeću rečenicu: "Tijekom 2007. godine smo ih ostvarili koristeći povoljan trenutak na tržištu i jednokratno ostvarili prihode od dionica u iznosu od 142.569,00 HRK." 

Otkriće o trgovanju dionicama bio je snažan udarac za vjerodostojnost Hanfe

Članak objavljen na Indexu bio je snažan udarac za Hanfu, koja se netom prije objave članka na saborskom Odboru za financije pohvalila da je dovršila nadzor zaposlenika HNB-a vezan za trgovanje vrijednosnicama banaka te da ni u jednom slučaju nije našla nepravilnosti.  

Sandra Švaljek nije nam tada htjela izravno odgovoriti zašto djelatnicima Hanfe koji su provodili nadzor nije prijavila trgovanje dionicama Zagrebačke banke iz 2007. godine. 

"Ekonomski institut Zagreb, kao pravna osoba, odnosno javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, na temelju odluka svojih tijela, kupio je i prodao 2007. dionice Zagrebačke banke d.d. U tom sam razdoblju kao ravnateljica bila zastupnica ove pravne osobe na temelju zakona. Kao privatna osoba izvan svojstva zakonske zastupnice javne ustanove Ekonomski institut, Zagreb nemam nikakve veze s financijskom transakcijom Ekonomskog instituta, Zagreb na temu koje je Vaš upit", rekla je tada u odgovoru Švaljek. 

Podsjetili smo tada Švaljek da je, prema tada važećem zakonu, koji u tom dijelu vrijedi i danas, članovima Savjeta HNB-a zabranjeno trgovati dionicama banaka koje su subjekt nadzora HNB-a, dok je ona to napravila, ali kao ravnateljica EIZ-a. Pitali smo smatra li da je to bilo u skladu s propisima.

Švaljek: Nisam radila za vlastiti račun

"Značajne su razlike između pravnog subjektiviteta fizičkih i pravnih osoba; zakonski zastupnici pravnih osoba, dakle i ravnatelji javnih ustanova, poduzimaju pravne radnje isključivo u ime i za račun pravne osobe koju zastupaju, a ne u vlastito ime ili za svoj račun", tvrdila je Švaljek zaključivši da su se transakcije Ekonomskog instituta, Zagreb temeljile na javno dostupnim, a ne na povlaštenim informacijama.