MIRO KOVAČ, kandidat desne stranačke frakcije za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice, uspio je 2007. godine, kao član Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke, pretvoriti svoj stambeni kredit od 310.979,97 švicarskih franaka, podignut 2006. godine u Privrednoj banci Zagreb, u kunski kredit od milijun i pol kuna u državnom HPB-u. Kamata mu je ostala promjenjiva i umanjena je s 4,75 posto, koliko je iznosila u PBZ-u, na četiri posto, uz rok od 360 mjeseci i mjesečne anuitete od 5161,23 kune. 

Anglist u Nadzornom odboru državne banke u vrijeme kad je vladu vodio Sanader

Glavna skupština HPB-a odabrala je Kovača, diplomiranog anglista s magistarskim radom iz engleske i francuske lingvistike te s doktoratom iz povijesti međunarodnih odnosa, u Nadzorni odbor Hrvatske poštanske banke 30. listopada 2006. godine, u vrijeme kada je vladu vodio Ivo Sanader, a Hrvatsku poštansku banku Josip Protega. Banka je osnovana u listopadu 1991. godine i, kako stoji na njezinim internetskim stranicama, "u 28 godina poslovanja mijenjala je vlasničku strukturu, uvijek u okvirima državnog vlasništva".

Nadzirao razdoblje obuhvaćeno USKOK-ovom optužnicom

Kovač je HPB nadzirao sve do 17. lipnja 2009. godine. Baš to razdoblje zanimalo je USKOK prema čijim je sumnjama vodstvo HPB-a od prosinca 2006. do travnja 2009. godine sklopilo veći broj fiktivnih poslova s glasovitom Fimi medijom za koje je isplaćeno čak 9,3 milijuna kuna.

No, to nije naša tema, bavimo se Kovačevim kreditom.

Prema informacijama koje smo dobili iz Hrvatske poštanske banke, Kovač je dobio kredit kakav 2007. godine nisu nudili na tržištu, ali su na njega pravo imali radnici HPB-a i članovi Nadzornog odbora. Činjenica je da i druge banke koriste slične mehanizme kreditiranja svojih zaposlenika i članova nadzornih tijela, ali u ovoj su priči posebno interesantna dva detalja.

Nadzornik banke bez veze s bankarstvom

Prvi, Kovač je ušao u NO državne banke bez ikakvih poznatih referenci u bankarstvu, financijama ili pravu, osim što vjerojatno koristi bankomat. U biografiji ističe široko obrazovanje: ima tu svega, diplome iz anglistike, magistarskih radova i iz engleske i francuske lingvistike i iz europske politike, pa i doktorata iz povijesti međunarodnih odnosa stečenog na Sveučilištu Sorbonne, ima i radnog iskustva nakupljenog od 1995. godine, prvo u kabinetu Franje Tuđmana, a potom i u Ministarstvu vanjskih poslova. Svega ima, osim banaka, financija i prava.

Tijekom Kovačeva gotovo trogodišnjeg sjedenja u Nadzornom odboru HPB-a, mijenjali su se članovi toga tijela, svi odreda s ozbiljnijim vezama s financijama i bankarstvom. Dok je on bio član, Nadzornim odborom predsjedali su Ante Žigman i Zdravko Marić, dok su Kovačeve kolegice i kolege nadzornici bili Dragan Kovačević, Jadranko Mijalić, Grga Ivezić, Vera Babić, Drago Jakovčević, Vedran Duvnjak, Robert Jukić i Marijo Dragun.

Josip Protega, bivši šef HPB-a koji je postao USKOK-ov optuženik

Banku je, pak, vodio Josip Protega koji će nešto kasnije postati USKOK-ov optuženik. Po kojem je kriteriju Kovač stigao u NO HPB-a 2006. godine, kada je radio u Ministarstvu vanjskih poslova kao veleposlanik, nismo uspjeli doznati.

Intenzivna suradnja HPB-a i Fimi medije

Drugo, još važnije, već smo spomenuli. U vrijeme Kovačeva nadzornoga rada, prema navodima USKOK-a, HPB intenzivno surađuje s Fimi medijom i izdašno joj plaća fiktivne poslove te tako sudjeluje u izvlačenju novca iz banke. Ne tvrdimo da je Kovač sudjelovao u tome, dapače, pitamo se je li takvo što bio u stanju i primijetiti zbog spomenutog deficita stručnih znanja.

Prema objavljenim informacijama, Protega je istražiteljima rekao kako je HPB morao poslovati s Fimi medijom i kada za to nije bilo potrebe, a ugovori o fiktivnim poslovima sklapani su baš od prosinca 2006. godine do travnja 2009. godine, bilo ih je 14 i za njih je ispostavljeno 38 računa čiji je ukupni iznos 9,3 milijuna kuna. Suradnja je počela uoči Božića 2006. godine, a poslovanje HPB-a s Fimi medijom zagovarao je Mladen Barišić, tada utjecajni HDZ-ov rizničar blizak Ivi Sanaderu.

Kovačev odgovor bez odgovora

S pitanjima o ovoj temi obratili smo se Kovačevu stožeru i Hrvatskoj poštanskoj banci. Kovačevi suradnici prvo su nas zamolili za produljenje roka za odgovor da bi nam, na koncu, poslali ovo: "Dr. Miro Kovač obnašao je dužnost člana Nadzornog odbora HPB-a u skladu s odlukama Glavne skupštine Hrvatske poštanske banke. Kredit u HPB-u prijavljen je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Za sve pojedinosti vezane uz kredit i dužnost člana Nadzornog odbora ljubazno molimo da se obratite Hrvatskoj poštanskoj banci", poručuju iz stožera Mire Kovača. Nisu nam odgovorili čak ni na pitanje zašto je sa svojim referencama prihvatio mjesto u NO-u banke.

Što kažu u HPB-u?

HPB smo prvo pitali jesu li 2007. godine nudili stambene kredite u kunama, zatim o detaljima Kovačeva kredita te, na koncu, o kriterijima po kojima je ušao u NO HPB-a. Slijedi odgovor:

"Kao što smo Vas informirali, Hrvatska poštanska banka 2007. godine nije imala stambene kredite u kunama u komercijalnoj ponudi. Kunske stambene kredite u tom razdoblju Banka je odobravala svojim zaposlenicima u skladu s Pravilnikom o kreditiranju zaposlenika HPB-a koji se primjenjuje i na kreditiranje članova Nadzornog odbora Banke te na djelatnike članica HPB Grupe. Napominjemo da ugovorni odnos banaka s klijentima predstavlja bankovnu tajnu po Zakonu o kreditnim institucijama (čl. 156), a činjenica da je HPB u većinskom vlasništvu države, što navodite u vašim pitanjima, ne izuzima nas iz regulative koja se odnosi na kreditne institucije u Hrvatskoj. Ukoliko je riječ o osobi koja ima obvezu prijaviti imovinsku karticu, podaci koje tražite bi trebali biti sadržani u istoj", odgovorili su nam iz HPB-a.

Sedam tisuća kuna mjesečno i povlašteni kredit

Zanimalo nas je i koliko je Kovač bio honoriran za kontrolu Protege i družine.

"U mandatu Mire Kovača članovima Nadzornog odbora, a o čijem izboru odluku donosi Skupština društva, isplaćivala se mjesečna nagrada u visini jedne neto prosječne plaće koju radnici Banke ostvare u prethodnom mjesecu, pri čemu je Banka obračunavala i plaćala sva davanja koja se plaćaju na nagrade članovima NO-a. Naknadu članovima NO-a za rad utvrđivala je Glavna skupština Banke za svaku poslovnu godinu", poručuju iz HPB-a.

U jednom prospektu HPB-a iz ožujka 2007. godine piše da zadnja nagrada članova NO-a iznosi 7341,32 kune.

Kovač se zaista ne može požaliti da mu se izlet u bankarstvo nije isplatio. Riješio se zloglasnog kredita u "švicarcima" i ubirao zgodan honorar.

Originalno objavljeno na Index istrage