Kada su Index Istrage objavile da HDZ-ova državna tajnica Željka Josić, uz plaću od 3.941 eura u Ministarstvu demografije i useljeništva, dodatno zarađuje više od 2.100 eura mjesečno radeći u sisačkoj bolnici, otvorilo se pitanje kako je to moguće s obzirom na zakonsko ograničenje dopunskog rada, uz ograničenje da smije raditi samo četiri sata tjedno izvan Ministarstva.

Institucije su reagirale različito. Ministarstvo zdravstva proglasilo se nenadležnim, Hrvatska udruga bolničkih liječnika nije odgovorila na upite, dok je sisačka bolnica ustvrdila da je Josić radila znatno više od formalno dopuštenih četiri sata tjedno. To tumačenje suprotno je odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva demografije. Upravo zbog tog nesrazmjera Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa potvrdilo nam je da su pokrenuli postupak.

Također, pokušali smo izračunati koliko je sati Josić morala raditi da bi joj sisačka bolnica isplatila gotovo 40 tisuća eura bruto u godinu dana. Prema našoj računici, u najisplativijem mjesecu lipnju, kada joj je isplaćen najviši iznos, i to 4237 eura, radilo bi se o između 60 i 100 sati mjesečno, što je daleko više od ograničenja i zakonskog maksimuma za rad po dopunskom ugovoru. No, krenimo redom.

Četiri sata tjedno, a zarada kao za puno radno vrijeme

Željka Josić dobila je od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa odobrenje za dodatni rad uz funkciju državne tajnice, ali uz ograničenje od najviše četiri sata tjedno u sisačkoj bolnici. Iz Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" Sisak potvrđeno je da je ondje angažirana kao liječnica specijalistica ginekologije i porodništva temeljem ugovora o dopunskom radu.

Na službenim stranicama bolnice objavljeni su podaci prema kojima joj je prošle godine isplaćeno ukupno 39.325 eura bruto. U imovinskoj kartici prijavila je godišnji neto iznos od 25.815,70 eura. Josić živi u Zagrebu, gdje koristi stan u državnom vlasništvu. Državne nekretnine dodijelile su joj stan, a najamnina prema ugovoru iznosi 163,25 eura, što znači da na posao u Sisak putuje.

U Ministarstvu demografije navode da se njezin rad odvija u skladu sa zakonom i odlukom Povjerenstva, a to su četiri sata tjedno. No iz sisačke bolnice stiglo je drugačije objašnjenje. Navode da je, uz rad u ambulanti, bila angažirana i za dežurstva i pripravnosti vikendom i blagdanom.

Ministarstvo demografije jedno, sisačka bolnica drugo

"Dr. Josić, osim što je radila u redovnoj ambulanti, bila je angažirana za potrebe dežurstava i pripravnosti vikendom i blagdanom, što se obračunava po znatno višim osnovicama prema Kolektivnom ugovoru", stoji u odgovoru bolnice. 

Naime, od sisačke bolnice zatražili smo podatak koliko je točno sati odradila Josić i za koje poslove, no te podatke nismo dobili. Sisačka bolnica u svom odgovoru ističe da se ograničenje od četiri sata tjedno odnosi na redovni dopunski rad, dok liječnici u slučaju manjka kadra mogu odrađivati i dežurstva koja su uredno evidentirana i plaćena.

"Josić radila je onoliko sati, koliko je potrebno da se upotpune prazna mjesta u rasporedu  rada, a koja se zbog manjka liječnika nikako drugačije nisu mogla popuniti", stoji u odgovoru bolnice iz Siska.

Vanjskim suradnicima 30 do 35 eura bruto po satu

Prema ukupno isplaćenim iznosima, ispada da je sat rada Josić bio višestruko iznad uobičajenih satnica liječnika, ako je radila unutar dopuštenih četiri sata. U razgovoru s liječnicima pokušali smo procijeniti koliko je sati morala raditi da bi ostvarila takve prihode.

Kako smo istražili satnica zaposlenog specijalista s dugim stažem kreće se između 25 i 30 eura bruto, a uvećava se za 50 posto za noćni rad, 50 posto za blagdan i 50 posto za prekovremeni rad.

"Bolnicama se ne isplati plaćati vlastite liječnike za dežurstva pa angažiraju vanjske suradnike čija se cijena kreće od 30 do 35 eura neto po satu", rekao nam je liječnik koji je želio ostati anoniman. Kaže nam i da se satnica za vanjske suradnike ugovara fiksno, bez obzira bio dan, noć, vikend ili blagdan.

No, situacije su različite od bolnice do bolnice. Dežurstva traju 24 sata, a u mjesecu se obično odrade dva do četiri takva dežurstva. Po zakonu nakon dežurstva trebao bi se dobiti slobodan dan. 

U lipnju je morala raditi između 60 i 100 sati mjesečno

Primjerice, u rujnu prošle godine, kada je Josić isplaćeno 4.198,40 eura, a nije bilo blagdana, Josić je prema procjenama mogla odraditi između 60 i 100 sati. Prema zakonu, dopunski rad može iznositi do osam sati tjedno, a uz nejednaki raspored i do 16 sati u pojedinim tjednima.

Nejednaki raspored znači da jedan tjedan može imati nula sati rada, a drugi i 16 sati, no prosjek u razdoblju od četiri mjeseca ne smije prelaziti osam sati tjedno.U ovom slučaju ostaje otvoreno pitanje kako su se usklađivali formalno odobreni rad od četiri sata tjedno i stvarni opseg rada koji proizlazi iz isplaćenih iznosa?

Evidentno je da nam netko ne govori istinu, no nije jasno ni tko bi trebao provjeriti nepravilnosti. Ministarstvo zdravstva poručilo je da se ne smatra nadležnim, a Hrvatska udruga bolničkih liječnika nije se očitovala. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, koje je otvorilo predmet, bavit će se razlikom između odobrenog i stvarnog opsega rada.

Valja naglasiti i da je Josić imala odobrenje i za rad u privatnoj klinici dva sata tjedno. Ondje je tijekom godine zaradila 1.997,22 eura neto, odnosno prosječno oko 166 eura mjesečno. Iz toga proizlazi da joj se puno bolje isplati rad u javnoj bolnici nego u privatnom sektoru.

Što točno Josić radi u Ministarstvu demografije?

Željka Josić dugogodišnja je članica HDZ-a, kako sama kaže još od svoje 17. godine. Uz to što obnaša funkciju državne tajnice i radi u bolnici, postavlja se pitanje njezina angažmana u Ministarstvu demografije i useljeništva.

Riječ je o ministarstvu osnovanom nakon političkih pregovora o formiranju parlamentarne većine, koje prije koalicijskog sporazuma Domovinskog pokreta i HDZ-a nije postojalo. Od početka rada tog ministarstva u javnosti se propituju njegova svrha i konkretni rezultati. Na čelu tog ministarstva je DP-ov kadar teolog Ivan Šipić. Za to ministarstvo od samog početka propituju se njegova svrha, ali i smisao. Osim, naravno stranačkog uhljebljivanja.

U tom kontekstu, uz podatke o satima rada i dodatnim prihodima, ostaje otvoreno pitanje: što točno Željka Josić radi u Ministarstvu demografije?

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i financijski potpuno neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno i odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index Istrage