Index istrage

Otkrivamo: Zbog Paladine mirovinski fondovi ostali bez 12 milijuna kuna za penzije

AKTUALNI ministar Ivan Paladina temeljem ortačkog ugovora s vlasnikom Instituta IGH Sergejem Gljadelkinom došao je do junk obveznice te tvrtke, a zahvaljujući vlasništvu nad tim vrijednosnim papirom, dočepao se 53 parcele građevinskog zemljišta u okolici Slavonskog Broda te sada želi na sebe prepisati poslovnu zgradu Instituta IGH u Splitu. Obje nekretnine Paladina je u imovinskoj kartici procijenio na gotovo 30 milijuna kuna. 

>> Index Istrage objavljuju ortački ugovor između ruskog biznismena i Paladine

>> Otkrivamo: Paladina ima obveznice IGH, nije ih prijavio jer se želi domoći zgrade IGH

>> Otkrivamo najveću aferu ministra Paladine u IGH: Kako je došao do 4.7 milijuna kuna

Mirovinski fondovi otkrili kako ih je Paladina prisilio na nepovoljnu prodaju

No, da bi netko dobio, netko mora i izgubiti.

Kako doznaju Index Istrage, u ovom slučaju izgubili su mirovinski fondovi. Točnije, tri mirovinska fonda, zbog odluke današnjeg ministra vezane uz obveznicu, izgubila su na ovom poslu oko 12 milijuna kuna naših mirovina. Kako su nam objasnili, Paladina ih je prisilio da u kratkom vremenu za vrlo mali novac prodaju svoje obveznice. Da to nisu napravili, prekršili bi zakon.

Naime, Paladina je, kao većinski vlasnik obveznice, odlučio nekretnine koje su bile zalog obveznice prepisati na sebe, a ne prodavati ih na dražbi. Mirovinskim fondovima to nije odgovaralo jer po zakonu ne smiju biti vlasnici nekretnina. Oni su htjeli da se sve proda na dražbi kako bi dobili novac.

Zbog Paladine ogroman novac izgubio je i vladin Fond za financiranje razgradnje NEK, koji je također imao obveznice, a njegov gubitak, kako nam je potvrđeno, iznosi oko 7.9 milijuna kuna.

Ortačkim ugovorom Paladina je imao i povlaštenu informaciju i povlaštenu transakciju za obveznice IGH

Podsjetimo, obveznice su trenutno predmet istrage zbog nedavno objavljenog ortačkog ugovora za koji se donedavno nije znalo.

O detaljima ovog posla, koji je posljedica ortačkog ugovora između Paladine i Gljadelkina, za Index govore predstavnici mirovinskog fonda PBZ-Croatia osiguranje, Raiffeisen mirovinskog društva, Erste plavi mirovinskog fonda te predstavnici vladinog Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

No, krenimo redom.

Evo tko je sve imao obveznice 

Obveznice Instituta IGH izdane su 2012. godine u vrijednosti od 10 milijuna eura, a kupili su ih vladin Fond za financiranje razgradnje NEK za 1.6 milijuna eura, Privredna banka Zagreb za 4.2 milijuna eura, Croatia osiguranje za 400 tisuća eura, Raiffeisen invest za 250 tisuća eura, Raiffeisen obvezni mirovinski fond za 300.000 eura, Erste Steiermaerkische bank za 1.2 milijuna eura, PBZ Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond za milijun eura, kao i Erste plavi obvezni mirovinski fond za isti iznos, milijun eura. 

Konačno dospijeće obveznica ugovoreno je za 2017., a godišnja kamatna stopa kupona obveznice iznosila je 9 posto, odnosno obveznica je obećavala pet kuponskih isplata godišnje kamate od 9 posto te vraćanje glavnice (uloženog). Za povjerenika imatelja obveznica postavljeno je investicijsko društvo Auctor d.o.o.

Godinu dana kasnije, nakon što je Porezna uprava blokirala račune Instituta IGH zbog duga od 9.410.767,27 kuna, bilo je jasno kako se tvrtka nalazi u financijskim problemima. U lipnju 2013. godine pokreće se proces predstečajne nagodbe. Imatelji obveznica bili su u drugačijoj poziciji od ostalih vjerovnika.

Mirovinski fondovi: Bili su to neizvjesni i dugotrajni ovršni postupci

Naime, "vrijednost" te, sada junk, obveznice bila je u založnom pravu nad nekretninama koje su procijenjene na 70 milijuna kuna. Među tim nekretninama bile su građevinske parcele kraj Slavonskog Broda te zgrada IGH u Splitu.

Imatelji obveznice nisu mogli računati da će se 2017. godine uspjeti naplatiti, no imali su pravo na namirenje prodajom nekretnina koje su dane u zalog. Imatelji obveznice na skupštini 2015. godine donijeli su odluku kako će aktivirati založno pravo te se naplatiti od nekretnina kojima je založena obveznica. Odnosno, pokrenuli su postupak prisilne naplate. No dvije godine kasnije Paladina, kao većinski imatelj obveznica, mijenja tu odluku jer se želi dokopati vrijednih nekretnina.

Prvotna odluka je bila da se nekretnine prodaju i da se tako namire, a onda je došao Paladina i promijenio tu odluku. 

Iz Raiffeisen mirovinskog fonda kažu nam kako su 2015. godine bili svjesni da ulaze u neizvjesne i dugotrajne ovršne postupke. Iz mirovinskog fonda PBZ-CO tvrde isto, uz dodatak da su pokušali s ostalim vlasnicima obveznice naplatiti potraživanje prodajom založenih nekretnina koje su služile kao kolateral imateljima obveznice.

"Realizacija prodaje nekretnina sudskim putem nije bila postignuta", napominju iz mirovinskog fonda PBZ-CO. Kako će pokazati sljedeći postupci, nije ni mogla biti postignuta.

Naime, za razliku od mirovinskih fondova, koji se nisu htjeli riješiti obveznica, banke su prodavale svoje obveznice, i to agenciji za naplatu potraživanja B2 Kapitalu. Prodali su ih za svega 30 posto vrijednosti.

2017. godine dolazi i do značajne promjene vlasničke strukture imatelja obveznica te B2 Kapital postaje vlasnik 54.5 posto obveznica. 

Čini se da je to bila dogovorena operacija jer su u srpnju 2017. godine, nakon što je B2 Kapital došao u posjed 54.5% obveznica IGH, dva partnera IGH Instituta, stariji partner Sergej Gljadelkin, ujedno i većinski vlasnik IGH, te mlađi partner Ivan Paladina, tada predsjednik Uprave te tvrtke, potpisali tajni ortački ugovor, odnosno Sporazum o rješavanju međusobnih poslovnih odnosa.

U članku 4. definirano je kako će Paladina uplatom 200 tisuća eura na račun B2 Kapitala steći vlasništvo nad 54.5 posto obveznica IGH Instituta. Drugim, riječima, obveznicu nominalno vrijednu 5.4 milijuna eura stekao je za svega 200 tisuća eura ili za 3.6 posto vrijednosti.

Ortačkim ugovorom između Gljadelkina i Paladine određena je sudbina imatelja obveznice. Svi oni izgubit će milijune, a Paladina zaraditi.

Paladina će kasnije preko Podravske banke kupiti još osam posto obveznica za nepoznatu cijenu kako bi došao do 62.5 posto vlasništva obveznice IGH i postao većinski vlasnik.

Promjena nastaje kad je Paladina postao vlasnik obveznice

Kada je Paladina postao većinski imatelj obveznice, Skupština imatelja obveznica promijenila je odluku iz 2015. te odlučila da nekretnine neće prodavati na dražbama, nego da će se imatelji obveznica naplatiti preuzimanjem tih nekretnina, što nije odgovaralo mirovinskim fondovima jer bi time kršili zakon.

"Obvezni mirovinski fondovi smiju ulagati samo u zakonom propisanu imovinu koja ne uključuje nekretnine. Postojala je realna mogućnost da će imatelji koji drže 75 posto obveznica odlučiti da se nekretnine u Splitu i Slavonskom Brodu kupe u ovršnom postupku na javnoj dražbi i namire prijebojem svojih potraživanja", objašnjavaju iz Raiffeisen mirovinskih društva zašto su naprasno odlučili prodati obveznice za nisku cijenu. 

Naime, kako nam pojašnjavaju, sa svojih 3 posto glasova na skupštini imatelja obveznica nisu mogli utjecati na takvu odluku pa bi stjecanjem suvlasničkog dijela nekretnina prekršili zakonske limite. 

"Prema objavljenom zapisniku sa skupštine imatelja obveznica od 6. prosinca 2021. godine takav način namirenja se u konačnici i realizirao", kažu nam iz Raiffeisen mirovinskog fonda. Informaciju da su prodali obveznice za manje od 30 posto uloženog novca nisu nam htjeli potvrditi ni demantirati.

IZ PBZ-CO mirovinskog fonda kažu nam vrlo slično jer je postojala sve izvjesnija mogućnost namirenja predmetnog potraživanja prijebojem, u kojem slučaju bi njihov fond imao nedozvoljeno ulaganje i bio u suprotnosti s odredbom članka 125. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima. 

"Donijeli smo odluku o prodaji obveznice na OTC tržištu, što je 2019. godine rezultiralo prodajom predmetne imovine po najboljoj ponudi, čime smatramo da smo postupili s pažnjom dobrog stručnjaka, u najboljem interesu mirovinskog fonda i njegovih članova", stoji u pojašnjenju mirovinskog fonda PBZ-CO. 

Nisu htjeli komentirati da su prodali obveznice za manje od 30 posto vrijednosti.

No, da su postigli vrlo malu cijenu, dokazuje i njihova izjava da su obveznice prodane na tzv. OTC tržištu. Riječ je o neorganiziranim tržištima koja su manje poznata široj javnosti. 

Puni naziv tog tržišta je Over The Counter (OTC), a u doslovnom prijevodu rekli bismo da su mirovinski fondovi prodali svoje obveznice "ispod tezge", odnosno "ispod stola".

Iz Erste plavog mirovinskog fonda kažu nam da, sukladno poslovnoj politici, njihovo Društvo ne komentira pojedinačna ulaganja, no iz zapisnika skupština imatelja obveznica jasno je kako su se našli u istoj poziciji kao i ostali mirovinski fondovi. 

Zbog Paladine prodavali obveznice i izgubili oko 12 milijuna kuna

Procjenjuje se kako su mirovinski fondovi, koji drže naše mirovine, na ovom poslu izgubili malo više od 12 milijuna kuna. Napomenimo, na istom poslu na kojem je Paladina zaradio malo manje od 30 milijuna kuna.

Evo kako je zbog Paladine novac izgubio i vladin Fond

Kao što smo napisali u uvodu, nisu mirovinski fondovi jedini izgubili milijune na ovom poslu. Veliki novac izgubio je i vladin Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK). On je kupio obveznice u vrijednosti od 1.6 milijuna eura, a na kraju je 16 posto vlasništva prodao za 544 tisuće eura. Podsjetimo, Paladina je stekao 54.5 posto obveznica za svega 200 tisuća eura. 

Iz Fonda nam kažu kako se donijela odluka da neće sudjelovati u postupku predstečajne nagodbe, nego da se naplata realizira izdvojeno, iz založenih nekretnina, kao i da je u svibnju 2015. godine pokrenut postupak prisilne naplate kod nadležnih sudova u Splitu i Slavonskom Brodu. 

Kažu i da su u lipnju 2018. godine zaprimili ponudu u kojoj se nudi otkup potraživanja po obveznicama u iznosu od 25 posto nominale, no navedenu ponudu Fond nije prihvatio. Kao ključni događaj oko obveznica navode dolazak Paladine. 

Vladin Fond: Dolazak Paladine bio je ključan

"Došlo je do promjene imatelja obveznica budući da su svoja potraživanja prodala dva izvorna ulagatelja (Privredna banka Zagreb i Erste&Steiermaerkische bank), pa je novi vlasnik stekao 54.5 posto nominalne vrijednosti svih obveznica. U prosincu 2018. godine ponuđen nam je otkup obveznica od drugog ponuditelja po cijeni od 30 posto od nominalne vrijednosti, koja također nije prihvaćena", napominju iz Fonda NEK koji je i 2019. godine odbio ponudu za prodaju po cijeni od 32.5 posto od nominalne vrijednosti obveznica.

Sljedeći ključan događaj je izlazak svih mirovinskih fondova iz vlasništva te činjenica da su od svih vlasnika obveznice ostali samo Paladina i samozatajni splitski poduzetnik Mateo-Teo Juradin.

"U međuvremenu je došlo do bitne promjene u broju imatelja obveznica budući da su svi izvorni imatelji obveznica prodali svoja potraživanja. U konačnici, pored dva nova imatelja obveznica (jedan u vrijednosti od 54.5 posto, a drugi u vrijednosti od 29.5 posto nominale), ostao je Fond s potraživanjima u vrijednosti od 16 posto nominale. Kako bi se izbjegli daljnji rizici vezani uz buduće opcije naplate ovoga potraživanja, predložen je razgovor s trećim ponuditeljem koji je ponudio 32.5 posto nominalne vrijednosti za otkup obveznica", kažu nam iz Fonda NEK.

S trećim ponuditeljem, koji nije Paladina, u srpnju 2019. godine sklopili su ugovor kojim je definirana konačna cijena u iznosu od 34 posto nominale, što iznosi 544.000 eura. 

Iz Fonda NEK u ovom poslu naglašavaju nekoliko činjenica: nekretnina u Kopanici je za potrebe javne prodaje procijenjena na 315.135 eura, dok je nekretnina u Splitu procijenjena na 6.6 milijuna eura, što ukupno iznosi 6.9 milijuna eura. 

Građevinsko zemljište u okolici Slavonskog Broda vrijedno je, po Paladininoj procjeni, 7.5 milijuna kuna i bivša je imovina IGH

"U postupku javne prodaje postoje dva kruga, u prvom prodajna cijena može ići do 80 posto početne cijene, a u drugom krugu do 60 posto početne cijene. Ako se nekretnina ne proda i u drugom krugu, postupak ovrhe se ponavlja", napominju iz Fonda NEK.

Isto tako, naglašavaju kako postojeći vjerovnici mogu tijekom postupka javne prodaje obaviti prijeboj potraživanja i steći navedene nekretnine. To su postojeća dva vjerovnika u stanju bila izglasati i bez Fonda jer su raspolagali sa 75 posto glasova koji su im potrebni za bilo koju odluku imatelja obveznica. 

"Nadalje, postojeći vjerovnici mogu mijenjati povjerenika izdanja, kao i odvjetnika koji vodi postupak kod sudova, mogu osnovati novo društvo, koje bi se moglo pojaviti kao vlasnik nekretnine, i to bez suglasnosti i bez sudjelovanja Fonda. Vezano uz vremenski okvir, proces javne prodaje, diobe i namirenja u slučaju nekretnine u Splitu može trajati više godina. Postojeća dva vjerovnika mogu se odlučiti i za prijeboj potraživanja i stjecanja same nekretnine, što prodaju čini vremenski dalekom i cjenovno neizvjesnom, a bez utjecaja Fonda", navode razloge prodaje iz Fonda NEK. 

Naime, kako su pojasnili, zbog odluka Paladine, kao većinskog imatelja obveznica, mogli su doći u nepovoljniji položaj zbog smanjenog interesa za otkup te zbog povećanih troškova procesa ovrhe i prodaje. 

"Imajući u vidu cjelokupnu kronologiju događaja, smatramo da smo, u danim izrazito nepovoljnim uvjetima, odbijanjem ponuda na nižim razinama te odlukom o prodaji potraživanja u iznosu od 34 posto od nominalne vrijednosti ostvarili maksimalnu korist za Fond", zaključuju na kraju. 

Zgrada u Splitu koju je Paladina upisao u imovinsku karticu kao potraživanje

Fondovi izgubili gotovo 20 milijuna kuna, Paladina zaradio gotovo 30 milijuna kuna 

Kao što smo napisali u uvodu, mirovinski fondovi izgubili su 12 milijuna kuna, a vladin Fond gotovo osam milijuna kuna, i to nakon praktički prisile Paladine koji je mijenjao odluku o prodaji nekretnina koje su bile zalog obveznicama.

Čini se da priča nije gotova jer su obveznice predmet istrage, a posebno nakon otkrića ortačkog ugovora između Paladine i Gljadelkina.

>> Doznajemo: DORH istražuje ministra Paladinu

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index istrage