U središtu "afere Medikol" je dokument koji je godinama služio kao opravdanje za privilegirani položaj te privatne poliklinike u javnom zdravstvu. Sve dostupne informacije, uključujući istraživanje Index Istraga, upućuju na to da taj dokument vrlo vjerojatno ne postoji.
Riječ je o sporazumu Ministarstva zdravstva, sklopljenom prije 2009. godine, da realizaciju Projekta PET/CT u Republici Hrvatskoj provodi Privatna poliklinika Medikol. Ako se potvrdi da je država bez javnog natječaja i pod povlaštenim uvjetima omogućila privatnoj poliklinici postavljanje PET/CT uređaja u javnim bolnicama, i to na temelju nečega što ne postoji, odnosno nije ni ugovor ni formalna odluka, otvara se pitanje kaznene odgovornosti političara i službenika koji su to omogućili.
Kako je privatna poliklinika dobila državni "projekt"
Prema nalazu Državnog ureda za reviziju za KBC Rijeka iz 2022., utvrđeno je da između te bolnice i Poliklinike Medikol nikada nije sklopljen ugovor o javno-privatnom partnerstvu. Revizija nbavodi da taj ugovor nije potpisan jer je u ožujku 2009. godine KBC-u Rijeka stigao dopis HZZO-a u kojem stoji da, "sukladno dogovoru" Medikola i tadašnjeg Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, upravo Medikol provodi "Projekt PET/CT u Republici Hrvatskoj".
Taj dopis bio je okidač da KBC Rijeka krene u projekt isključivo s Medikolom i to bez provedbe javnog natječaja. Time je privatnoj poliklinici praktički osiguran monopol na PET/CT pretrage, uz mogućnost utjecaja na cijene i obujam usluga.
Ugovori bez natječaja i jeftini kvadrati u bolnici
KBC Rijeka je prvo 2009. s Medikolom potpisao Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji i Ugovor o korištenju poslovnog prostora, oba na neodređeno vrijeme, a 2010. i desetogodišnji ugovor o zakupu. Za oko 356 četvornih metara bolničkog prostora Medikol je plaćao oko 663 eura mjesečno, što je znatno ispod tržišne cijene za takav prostor.
Istodobno, PET/CT uređaj ostao je u vlasništvu Medikola, dok je država godinama plaćala pretrage umjesto da sama nabavi opremu. Prema podacima HZZO-a, u posljednjih pet godina toj je poliklinici za PET/CT preglede isplaćeno više od 58 milijuna eura javnog novca.
Dugovi, režije i preokret u korist privatnika
Index je ove godine otkrio da Medikol godinama nije plaćao režije u KBC-u Rijeka te da je dug narastao na 257.793 eura. Umjesto naplate i preispitivanja odnosa, angažiran je vještak, nakon čijeg je nalaza dug Medikola pretvoren u navodni dug bolnice prema Medikolu zbog ulaganja u prostor.
Medikol tvrdi da je u adaptaciju prostora uložio 734.130 eura te da je, prema njihovim izračunima, 72.399 eura "u plusu". Takvo tumačenje omogućuje privatnoj tvrtki da ne samo izbjegne podmirenje obveza, nego i potražuje novac od javne ustanove.
Ružić u Saboru: "Pustite više taj Medikol"
Tema je otvorena i u Saboru, gdje je tadašnji kandidat za ministra, a danas ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, koji je prije toga bio ravnatelj KBC-a Rijeka, izjavio: "Pustite više taj Medikol!". Premijer Andrej Plenković podržao je Ružića, dok je sam Ružić kritike nazvao "banaliziranjem" i optužio "bezidejne političke opcije".
Ružić tvrdi da je uveo financijsku disciplinu, kao ravnatelj bolnice i da Medikol ima valjan ugovor, zbog čega ga nije moguće izbaciti iz bolničkog prostora. No upravo je u razdoblju njegova upravljanja potvrđen model u kojem javna bolnica snosi troškove, a privatna klinika ostvaruje višemilijunske prihode iz HZZO-a.
Dokument koji nitko nema
Odlučili smo potražiti ključni dokument Ministarstva i Medikola na temelju kojeg je privatna poliklinika dobila ulogu nositelja projekta PET/CT u Hrvatskoj i tako ušla u javne bolnice, a da država u međuvremenu nije kupovala PET/CT uređaje.
Medikol u odgovoru na naš novinarski upit navodi da s HZZO-om ima ugovor o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, no taj se ugovor odnosi na uređaj u Zagrebu.
"Što se tiče KBC-a Rijeka, suradnja je također bila uređena kroz ugovorne odnose, uz suglasnost nadležnih tijela. Na temelju suglasnosti HZZO-a od 24. travnja 2009. sklopljen je Ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji između KBC-a Rijeka i Poliklinike Medikol", navode iz Medikola. Iako tvrde da je suradnja bila uređena uz suglasnost nadležnih tijela, nisu dostavili sporazum kojeg smo zatražili.
HZZO je, na zahtjev prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, odgovorio da dokumentaciju iz 2009. više ne posjeduje jer je istekao rok čuvanja arhive.
Ministarstvo zdravstva u prvom je odgovoru, na naš novinarski upit, navelo da "u mandatu Irene Hrstić Ministarstvo zdravstva nije sklapalo niti ima sklopljen ugovor s poliklinikom Medikol", iako se traženi dokument odnosi na razdoblje prije 2009. godine.
Nakon tog odgovora poslali smo zahtjev putem Zakona o pravu na pristup informacijama, Ministarstvo je prvo produljilo rok za dostavu, a zatim prestalo odgovarati. Zbog šutnje administracije pokrenut je postupak pred Povjerenikom za informiranje.
Ako sporazum ne postoji, cijeli sustav građen je bez pravne osnove
Ako se pokaže da sporazum Ministarstva i Medikola doista ne postoji, to bi značilo da je sustav, od HZZO-a i bolnica do politike, godinama funkcionirao na temelju neformalnog "dogovora" bez pravne osnove. Dosadašnje reakcije institucija, a prije svega Plenkovićevo odobravanje na tvrdnju da Medikol "treba pustitit" sugeriraju da od takve istrage neće biti ništa.