Grad Zagreb produžio je za tri godine građevinsku dozvolu za projekt "Mali Manhattan", kontroverzni kompleks sedam nebodera i hotela uz Jadranski most. Odluka ponovno otvara jednu od najvećih političkih kontroverzi mandata gradonačelnika Tomislava Tomaševića, koji je ranije tvrdio da je na realizaciju projekta pristao zbog prijetnje odštetom od 30 do 50 milijuna eura, javljaju Index Istrage.

Tomašević se pozivao na dva pravna mišljenja iz 2023. godine, no nije ih htio prezentirati javnosti. Ta dva pravna mišljenja objavljena su tek prošle godine nakon duge pravne procedure Prava na pristup informacijama koje je vodio oporbeni zastupnik Renato Petek.  

U tim pravnim mišljenjima nema spomena o odšteti tog iznosa, iako je upravo ta brojka bila ključni argument kojim je Tomašević objašnjavao odluku o nastavku projekta. U međuvremenu, kako smo otkrili, pojavili su se i novi podaci o vlasničkoj strukturi investitora.

Iza projekta danas stoji norveška građevinska obitelj Stangeland, vlasnici jedne od najvećih privatnih građevinskih kompanija u Norveškoj.

No, krenimo redom.

Grad produžio dozvolu za tri godine

"Po zahtjevu investitora produženo je važenje dozvole za tri godine, na temelju Zakona o gradnji", potvrđeno nam je iz Grada Zagreba. Riječ je o projektu izgradnje kompleksa "Jarun panorama", u javnosti poznatom kao zagrebački "Mali Manhattan".

Projekt predviđa izgradnju velikog stambeno-poslovnog kompleksa uz Jadranski most. Na površini od oko 35 tisuća četvornih metara planirana je gradnja sedam nebodera i hotela. Na jednom dijelu parcele predviđeno je pet nadzemnih volumenskih cjelina, od čega četiri stambena nebodera od 20 katova s oko 340 stanova.

Na drugom dijelu planirana su tri nebodera različitih visina, i to od 38, 16 i devet katova, uz četiri podzemne etaže. Tomašević je prvotno bio protiv projekta zbog preizgrađenosti i narušavanja vizura grada, no kasnije je promijenio mišljenje. O projektu se dulje vrijeme nije govorilo, no produženje građevinske dozvole otvara mogućnost da se projekt ponovno pokrene.

Tko stoji iza investitora

Projekt razvija tvrtka registrirana u Hrvatskoj, Rotor Jug. Ranije se kao jedan od direktora spominjao Norvežanin Robert Hagen, no u međuvremenu je došlo do promjena u vlasničkoj strukturi.

Osnivač tvrtke i dalje je norveška kompanija Croatian Development Property (CDP) II AS, ali u registru stvarnih vlasnika sada je upisan Olav Stangeland, koji drži 56 posto vlasništva. Riječ je o četvrtoj generaciji obitelji Stangeland koja stoji iza poznate norveške građevinske grupacije Stangeland.

Dio te grupacije je tvrtka Stangeland Maskin, jedna od najvećih privatnih građevinskih kompanija u Norveškoj. Trenutno sudjeluje u projektu Rogfast, izgradnji podmorskog cestovnog tunela duljine 27 kilometara koji bi trebao postati najdulji takav tunel na svijetu.

Tvrtka Rotor Jug danas ima tri direktora: Steffena Gjessena Kylevika iz Norveške te hrvatske građevinske poduzetnike Darka Grizelja i Ivana Dumančića. Grizelj i Dumančić nedavno su dobili dozvole za gradnju projekta "Green Side Residence" u Velikoj Gorici, koji uključuje četiri zgrade s ukupno 165 stanova. Pokušali smo ih kontaktirati, no nisu odgovarali na naše pozive i poruke.

U zemljišnim knjigama, na parcelama gdje bi se trebale graditi zgrade, vidljive su zabilježbe pozajmica tvrtke CDP prema tvrtki kćeri Rotor Jug, i to 3,8 milijuna eura iz 2019. godine, 6,2 milijuna eura iz iste godine te pozajmica od 16,7 milijuna eura iz svibnja 2025. godine.

Isto tako, na manjem dijelu parcela vidljive su i zabilježbe sporova bivših vlasnika zemlje koji su tužili tvrtku Rotor Jug te osporavaju njezino vlasništvo. Iz toga proizlazi da su parnice i dalje u tijeku.

Tomašević je tvrdio da prijeti odšteta od 30 do 50 milijuna eura

Tomašević je ranije isticao da se osobno ne slaže s projektom. Iz gradske uprave govorili su da nisu zadovoljni planiranom izgradnjom jer smatraju da će prostor biti preizgrađen previsokim zgradama.

Grad je pritom najavljivao izmjene Generalnog urbanističkog plana kako bi se slični projekti u budućnosti spriječili. No kada je riječ o "Malom Manhattanu", gradska uprava je 2023. godine odlučila nastaviti projekt. Gradonačelnik je tada tvrdio da je na to pristao nevoljko, zbog prijetnje sudskim sporovima i velikih odšteta.

Prema njegovu objašnjenju, ključan je bio dopis odvjetničkog ureda Sanje Mihalić zaprimljen 9. ožujka 2023. godine. U dopisu je navedeno da bi investitor, ako Grad ne ispuni svoje ugovorne obveze, mogao pokrenuti tužbu za naknadu štete.

U dopisu se navodi da su izravni troškovi investitora procijenjeni na 5,6 milijuna eura, uz napomenu da bi se na taj iznos mogli dodati drugi troškovi i izgubljena dobit, pa bi potencijalni spor mogao doseći puno veći iznos.

Grad je odbio objaviti pravna mišljenja

Tomašević je tada tvrdio da mu je pravna služba savjetovala prihvaćanje projekta jer bi Grad u slučaju spora mogao platiti između 30 i 50 milijuna eura odštete.

Dodao je i da je zatražio dodatno mišljenje vanjskog odvjetničkog ureda koje se, kako je tvrdio, poklapalo s mišljenjem gradske pravne službe. Gradonačelnik je odbijao objaviti ta pravna mišljenja.

Index je sredinom 2023. zatražio dokumentaciju, no iz Ureda gradonačelnika odgovoreno nam je da to nije moguće jer su dokumenti označeni poslovnom tajnom. Kasnije smo putem Zakona o pravu na pristup informacijama zatražili odluku kojom je dokumentacija označena poslovnom tajnom. Odgovor je bio da takva odluka ne postoji. To znači da dokumenti formalno nisu bili označeni poslovnom tajnom, pa je objašnjenje gradske uprave da dokumentaciju ne može objaviti bilo netočno.

U dokumentima nema odštete od 30 do 50 milijuna eura

Gradski pročelnik Stanko Kordić svojedobno je na sjednici Gradske skupštine spominjao kako se u dva pravna mišljenja navodi potencijalna šteta od desetak milijuna kuna i više. Takav iznos za Grad Zagreb bio bi relativno podnošljiv. Gradonačelnik je, međutim, javno tvrdio da bi potencijalna odšteta mogla iznositi između 30 i 50 milijuna eura. Kako se od procjene od desetak milijuna kuna došlo do desetaka milijuna eura, do danas nije jasno.

Oporbeni gradski zastupnik Renato Petek također je zatražio dokumentaciju putem Zakona o pravu na pristup informacijama. Dokumente je dobio tek nakon postupka koji je trajao gotovo dvije godine, u studenom prošle godine. U tim dokumentima nema spomena o potencijalnoj odšteti od 30 ili 50 milijuna eura.

"Tomašević je dvije godine nezakonito skrivao dokumente o projektu 'Mali Manhattan'. Dokumentacija pokazuje da je sustavno obmanjivao javnost i koalicijski SDP lažnim brojkama o šteti od 30 do 50 milijuna eura", kaže Petek za Index.

Kako je naglasio, umjesto obećane transparentnosti, Zagreb je dobio najgušće izgrađenu česticu u povijesti. Ističe kako danas imamo nepopravljivu urbanističku štetu koju je Tomašević blagoslovio pod krinkom lažnih milijunskih odšteta.

USKOK istražuje projekt

"Dok slučaj navodno istražuje i USKOK, Zagreb ostaje talac pogodovanja pod krinkom izmišljenih odšteta", zaključuje Petek. Naime, Petek se referira na vijest iz 2023. godine kada je USKOK potvrdio da provodi izvide vezane uz projekt zagrebačkog "Malog Manhattana", uključujući i okolnosti vlasništva nad zemljištem.

Kontaktirali smo USKOK kako bismo doznali u kojoj je fazi postupak, no odgovor nismo dobili do objave ovog članka.

Grad Zagreb sada umanjio Tomaševićevu procjenu štete

Grad Zagreb i danas tvrdi, u odgovoru na upit Indexa, kako bi stopiranje projekta moglo rezultirati velikom financijskom štetom, no brojka je sada puno manja od one koju je Tomašević spominjao 2023. godine.

"S obzirom na to da su bile izdane lokacijske dozvole od strane grada te je i Gradska skupština prodala zemljište privatnom investitoru, nažalost nije bilo zapreka da investitor realizira projekt. U suprotnom Grad bi imao veliku financijsku štetu od nekoliko desetaka milijuna eura", stoji u odgovoru Grada Zagreba kojeg smo dobili u odgovoru na naš upit.

Iz odluka Tomaševićeve administracije vidljivo je da dozvole za taj projekt nije izdavao samo Milan Bandić nego i Tomašević. U njegovu mandatu, u studenom 2021. godine, odobreno je fazno građenje poslovne građevine s hotelom i trafostanicom koja se sastoji od četiri podzemne etaže garaža, tri nadzemna volumena te građenje konstrukcije za zaštitu građevinske jame kao prve faze građenja dviju stambeno-poslovnih građevina.

Tomašević je postao gradonačelnik u svibnju 2021. godine, a dozvole su izdane pet mjeseci kasnije.