Index istrage

RBA banka natječajem tražila agenciju koja će vršiti pritisak na Ustavni sud

U POZIVU za odabir PR agencije od strane Raiffeisen Banke, u kojem banka traži usluge kriznog komuniciranja oko slučaja kredita u švicarcima, stoji kako je jedan od zadataka te agencije i "vršenje pritiska na Ustavni i druge sudove u Hrvatskoj".

Po hrvatskim i međunarodnim zakonima zabranjen je bilo kakav pritisak na pravosuđe, odnosno sutkinje i suce, a Europski sud za ljudska prava već je rušio hrvatske presude zbog sumnje u pritisak kako javnosti, tako i zainteresiranih strana.

Iako u pozivu, koji je napisan na engleskom jeziku, doslovno stoji "Putting the pressure on the Constitutional and other Croatian courts", u RBA banci u izjavi za Index tvrde kako su tražena "isključivo rješenja koja sadrže legitimne postupke".

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski, suautorica kolektivne tužbe protiv osam banaka u slučaju švicarac, kaže kako je riječ o nedopustivoj praksi koja bi mogla imati posljedice na krajnju presudu. Goran Aleksić, saborski zastupnik SNAGA-e i aktivist Udruge Franak, tvrdi kako je riječ o ilegalnom napadu na neovisno sudstvo te dokaz da se hrvatske banke očigledno nikoga ne boje.

No, krenimo redom.

Kako je sve počelo?

Podsjetimo, u rujnu prošle godine donesena je važna presuda Vrhovnog suda koji je presudio da su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima. Prema toj presudi svih osam domaćih banaka krive su za nezakonito i nepošteno postupanje. Riječ je o pravomoćnoj presudi nakon koje dužnici u švicarskim francima mogu tražiti povrat preplaćenog kredita, ali u pojedinačnim sudskim postupcima.

Bankama je ostalo obraćanje Ustavnom sudu te eventualno pokretanje postupaka na europskoj razini. Isto tako, sada se očekuje i presuda Vrhovnog suda koji tek mora odlučiti je li i ugovor s valutnom klauzulom u švicarskim francima ništetan.

Sredinom studenog (17.11. 2019.) RBA banka poslala je pojedinim PR agencijama natječaj, odnosno Poziv za odabir, tzv. pitch, u kojem traže usluge kriznog komuniciranja. Glavna agenda RBA je smanjenja broja žalbi, otvaranje pitanja odgovornosti HNB-a u slučaju "švicarca", otvaranje pitanja privilegirane pozicije korisnika švicaraca u odnosu na druge korisnike te pokretanje rasprave u javnom prostoru o utjecaju slučaja švicaraca na ekonomiju.

 

Na dnu je i zahtjev o vršenju pritiska na Ustavni sud i druge sudove u Hrvatskoj (Putting the pressure on the Constitutional and other Croatian courts). U RBA ne negiraju da su poslali poziv PR agencijama.

RBA: Od PR Agencije tražili smo bolju vidljivost u medijima

"S obzirom na aktualnu temu kredita u švicarskom franku, RBA je s ciljem ravnopravne zastupljenosti stavova banke u javnom i medijskom prostoru odlučila raspisati natječaj za PR agenciju. Zadatak agencije za odnose s javnošću je prvenstveno omogućavanje vidljivosti 'druge strane' slučaja u medijima",  kažu iz RBA u odgovoru na upit Indexa.

Nas je pak posebno zanimalo na koji se način misli vršiti pritisak na hrvatsko pravosuđe, odnosno na hrvatske sudove, što se eksplicite spominje u pozivu PR agencijama. Podsjećamo, utjecaj na sudove odnosno pravosuđe u Hrvatskoj je nezakonit. 

RBA: Tražena su isključivo rješenja koja sadrže legitimne postupke

"RBA se u svom poslovanju pridržava svih zakona i propisa Republike Hrvatske, pa tako i u slučaju podloge za natječaj koji spominjete. Tražena su isključivo rješenja koja sadrže legitimne postupke, odnosno komunikacijske aktivnosti koje bi kroz medije doprle do javnosti", kažu nam  iz RBA banke.

Nakon tog odgovora pitali smo koji bi to bili legitimni postupci pritiskanja Ustavnog i drugih sudova u Hrvatskoj i jesu li ti legitimni postupci utvrđeni zakonom s obzirom na to da se RBA poziva da se "pridržava svih zakona i propisa Republike Hrvatske". Pitali smo ih, na koji se konkretan propis ili zakon pozivaju u ovom slučaju.

"RBA nije angažirana u nikakvom obliku aktivnosti koje vi sugerirate. Natječajem je tražena usluga izrade komunikacijske strategije i ključnih poruka", odgovorili su nam iz RBA uz dodatak da po tom natječaju nije izabrana ni jedna agencija.

Kwiatkowski: Nedopustivo i protuzakonito

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski bila je iznenađena kada smo je upitali za komentar o natječaju RBA banke.

"Bilo kakvo vršenje pritiska na sudove je nedopustivo od bilo koje strane. Takvo ponašanje je sasvim neprimjereno. Domaća i europska sudska praksa puna je primjera ukidanja presuda i vraćanja na ponovni postupak po pitanju pritiska na sudove. Od onih neprimjerenih izjava i akcija javnosti pa do drugih slučajeva", kaže za Index odvjetnica Kwiatkowski dodajući da postoje razne mogućnosti tzv. lobiranja na prikladan način od organiziranja tribina i uključivanja stručne javnosti, no bilo kakav pritisak je nedopustiv.

"Iznenađuje me to sve. OK, očekujemo pojačano medijsko pojavljivanje, tribine za opismenjivanje i neke akcije, on ovako nešto, ne. Napomenula bih da se ovo događa u vrijeme kada imamo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda gdje je korisnicima tih kredita omogućeno tražiti naknadu kroz pojedinačne slučajeve, što je izuzetno bitan moment. Naglašavam da je bilo kakav pritisak nedopustiv i protuzakonit", kaže odvjetnica Nicole Kwiatkowski na kraju.

Aleksić: Slali su mailove sucima

Gorana Aleksića, saborskog zastupnika SNAGA-e i aktivista Udruge Franak upitali smo je li do sada imao saznanja da su banke vršile pritisak na sudove.

"Banke to rade sofisticirano već jako dugo. One to rade prije svega preko 'svojih' novinara u 'svojim' medijima, ali i preko 'svojih' profesora prava. Neću reći o kojim medijima se konkretno radi, ali ću reći kako to funkcionira. Svaki put kada bi se rješavala određena problematika vezano za slučaj franak, počeli bi spinovi po nekim medijima koji se mogu sažeti u sljedeće konstatacije – 'što oni hoće, bili su pohlepni, a sada se žale; bili su ekonomski nepismeni; sprdali su se nama koji smo dizali euro kredite; što se prave blesavi, kao da ne znaju da valuta može rasti na tečaju; banke nisu ništa krive, promjenjiva kamata i valutna klauzula su dopuštene;“ i slično", objašnjava Aleksić dodajući da je najnoviji spin po takvim medijima da su konverzijom banke obeštetile potrošače, i nemaju više pravo bilo što tražiti.

"Radi li se pritisak i direktno na suce, ne mogu tvrditi, ali pretpostavljam da se sucima šalju mailovi s određenim 'stručnim' radovima pojedinih 'stručnjaka' koji agitiraju za banke. Zadnji primjer 'stručnog' agitiranja jest slučaj profesora Petrovića i Jakšića, koji javno istupaju u korist banaka, tvrdeći da dužnici s konvertiranim kreditima nemaju što više tražiti, jer su obeštećeni, a osim toga profesor Petrović čak piše stručna mišljenja za podneske u obranama banaka na sudovima. Ne mogu dokazati direktan utjecaj na sudove, dok je indirektan način pritiska očigledan. No, ja moram reći da vjerujem u neovisnost sudstva, i vjerujem da veliki dio sudaca neće pasti pod utjecaj takvih spinova" kaže Aleksić naglašavajući da velika većina prvostupanjskih presuda za konvertirane kredite ide u korist potrošača, a veliki broj sudaca potpuno je pravilno shvatio presudu Suda EU C-118/17.

"Banke se ničeg ne boje"

Aleksić kaže kako ga kod banaka teško može išta iznenaditi pa ni odredba o vršenju pritiska na Ustavni i druge sudove.  

"Mene kod banaka više ništa ne iznenađuje. Konkretna formulacija koju spominjete jest nedvojbena – traži se pritisak na Ustavni sud i ostale sudove u cilju oslobađanja banaka od odgovornosti i krivnje. To je napad na neovisno sudstvo, i to ilegalan napad. Čudim se da su takvu formulaciju unijeli u neki svoj službeni dokument, ako jest službeni, i izgleda da se banke ne boje nikoga. Krivicu za takva postupanja banaka snose HNB, Vlada RH i Hrvatski sabor", kaže Aleksić dodajući da nakon potvrde pravomoćne kolektivne presude 2018., a posebice nakon odbacivanja revizija banaka u listopadu 2019. godine, država mora pomoći da se "opljačkani novac vrati potrošačima".

"Za sada država po tome pitanju ne čini ništa, banke se i dalje ponašaju kao da nisu uopće osuđene, i dalje lažu kako je njihovo poslovanje bilo u skladu sa zakonima, i istodobno traže od države naknadu štete u Washingtonu. Banke su svete krave za HNB i za Vladu RH. To je nacionalna sramota. Sudovi su nam ostali zadnja linija obrane od lopova, i vjerujem da će se tijekom prve polovice 2020. razriješiti sve preostale pravne dileme u slučaju franak, nakon čega se nadam općoj mobilizaciji svih opljačkanih građana prema sudovima u cilju ostvarenja vraćanja novca, ukupno banke moraju vratiti oko 25 milijardi kuna opljačkanih kamata i opljačkanog rasta tečaja franka. Ministar Horvat najavio je u sklopu predsjedanja Vijećem EU jačanje zaštite potrošača. Pa ćemo vidjeti misli li on ozbiljno, ili je to samo kozmetička izjava zbog EU komisije koja se istinski zalaže za prava potrošača", kaže na kraju Aleksić.

Banke upozoravale na nezakonitost pritiska na suce, ali od strane Udruge Franak

Optužbi o pritisku na suce bilo je i s druge strane. Primjerice Hrvatska udruga banaka optužila je Udrugu Franak za nezakonit pritisak na suce na području čitave RH kao i na Vrhovni sud. Naime, zamjerili su im pojedinačnu objavu presuda koje su išle u njihovu korist. Posljednje takvo priopćenje HUB-a datira iz travnja prošle godine, a nakon presude Vrhovnog suda koja je išla u korist Udruge Franak.

"Danas objavljena presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske govori isključivo o pravnom interesu potrošača za sudsku zaštitu i o dopustivosti suđenja. Ova presuda ni u jednom svom dijelu ne daje uputu nižestupanjskim sudovima o donošenju odluka u pojedinačnim postupcima povodom podnesenih tužbi, a osobito ne vezano na konvertirane kredite po Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, kako bi se to dalo zaključiti iz današnjih medijskih istupa”, istaknuli su iz HUB-a optužujući ih za nezakonit pritisak na sudove jer se, kako su rekli, manipulira medijima koristeći presudu "kao prejudiciranje konačnih ishoda". 

Pogledajte cijeli poziv RBA banke:

 

Originalno objavljeno na Index istrage

Ova tema istražena je ekskluzivno za Index Istrage. Svi mediji i pojedinici imaju pravo prenijeti kompletan sadržaj ovog članka bez naknade, uz navođenje izvora "Index Istrage" i linka na www.istrage.hr.