Hrvatski sudovi u gotovo identičnim predmetima kredita u švicarskim francima donose različite presude, pokazuje analiza gotovo 26 tisuća slučajeva koju je provela Druga Fundacija, doznaju Index Istrage. Dok na razini cijele države čak 94,7 posto presuda ide u korist potrošača, pojedini sudovi od toga snažno odstupaju.

Za isti problem - potpuno različite presude

Drugim riječima, građani u Hrvatskoj za isti pravni problem mogu dobiti potpuno različitu presudu, ovisno o tome na kojem sudu završe.
U analizi posebno iskače Općinski sud u Zadru, gdje je gotovo svaka druga presuda u korist banaka. To otvara pitanje jednakosti građana pred sudovima i funkcioniranja pravosuđa.

Druga Fundacija provela je analizu rada hrvatskih sudova u predmetima vezanima uz kredite u švicarskim francima. Među ljudima koji stoje iza projekta je i informacijski i komunikacijski stručnjak Marko Rakar.

Analizirali su presude objavljene na oglasnim pločama sudova u Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2025. godine kako bi utvrdili postoji li neujednačena sudska praksa u istovrsnim predmetima. Analizirano je ukupno 25.997 predmeta. Na razini svih sudova čak 94,7 posto presuda doneseno je u korist potrošača, dok je 5,3 posto presuđeno u korist banaka.

Velike razlike među sudovima

Podaci pokazuju značajne razlike među pojedinim sudovima. Općinski sud u Osijeku u 2434 predmeta presudio je u korist potrošača u čak 98,7 posto slučajeva. Općinski građanski sud u Zagrebu u 7849 predmeta njih 7627 presudio je u korist potrošača, što je 97,2 posto.

S druge strane, Općinski sud u Zadru u 741 predmetu presudio je u korist potrošača u svega 57 posto slučajeva, dok je 43,05 posto presuda bilo u korist banaka. Riječ je o izrazitom odstupanju od ostatka sudske prakse.

Zadar odudara od prosjeka

"Statistika suda u Zadru dosta je lošija od ostalih zbog tri odvjetnička ureda koja su u velikom broju podizala parnice za ništetnost cijelog ugovora", objašnjava Rakar.

"U slučaju suda u Zadru, on na prvi pogled dramatično odudara od prosjeka, no analiza presuda pokazala je da se iza većine negativnih presuda nalazi nekolicina odvjetnika koji su pokušali ishoditi odluke o ništetnosti ugovora, a što naši sudovi zasad ne presuđuju. Ako maknemo te rezultate, taj sud i dalje odudara od prosjeka", rekao je Rakar, koji smatra da je u tim slučajevima prvenstveno riječ o problemima upravljanja, a ne prava, jer isti zakoni vrijede u Zagrebu i u Zadru.

Odvjetnik: Problem je Vrhovni sud

Odvjetnik Igor Metelko, koji je zastupao klijente u sporovima protiv banaka, kaže da je neujednačena praksa nižestupanjskih sudova izravna posljedica izostanka jasnog stava Vrhovnog suda.

"Različita praksa posljedica je činjenice da Vrhovni sud nije ujednačio sudsku praksu u tim predmetima", rekao je Metelko za Index.

Gdje nastaju najveće razlike?

No, vratimo se na samo istraživanje. Druga Fundacija osnovana je s ciljem zaštite prava potrošača i pravnih osoba na obeštećenje zbog preplaćenih financijskih proizvoda, uključujući kredite i leasinge. Rakar ističe da su rezultati jasni. Kod nekonvertiranih CHF kredita gotovo 100 posto presuda ide u korist potrošača.

Konvertirani krediti su oni koji su 2015. pretvoreni u euro, dok su nekonvertirani ostali u izvornom obliku. Kod nekonvertiranih kredita sudovi polaze od toga da ugovori sadrže ništetne odredbe pa potrošači mogu tražiti obeštećenje. Tu je situacija prilično jasna. Kod konvertiranih kredita sudska praksa nije ujednačena jer se dodatno razmatra učinak konverzije.

Rakar: Zbunjujuća praksa i pravni vakuum

"Raznolikost odlučivanja velikim je dijelom posljedica zbunjujuće prakse Vrhovnog suda, odluke Europskog suda u predmetu Hann-invest i kontradiktornih revizija koje su proizašle iz pravnog vakuuma, ali i dugogodišnje kampanje banaka u medijima", rekao je Rakar. Suci jesu neovisni, ali postoje odstupanja od uobičajene prakse.

"Postoje pojedini suci ili sudovi koji u određenim vrstama predmeta donose odluke suprotne praksi drugih sudova", rekao je. Dodaje da je rješavanje takvih anomalija prvenstveno odgovornost Ministarstva pravosuđa. O nalazima istraživanja pitali smo i Ministarstvo, no oni ističu kako je prava adresa za ovo istraživanje Vrhovni sud.

Ministarstvo nered prebacuje na Vrhovni sud

Pitali smo i Vrhovni sud, no oni nam kažu da ne komentiraju analize temeljene na presudama nižih sudova. Općinski sud u Zadru kaže nam da su "suci samostalni i neovisni u odlučivanju" te da se "zakonitost odluka ispituje kroz pravne lijekove".

Taj sud već duže vrijeme ima dosta problema, a spomenimo kako je prošle godine Uskok podigao optužnicu protiv bivšeg predsjednika Općinskog suda u Zadru Marija Pešića zbog zlouporabe položaja i ovlasti, a sada je najavljena i inspekcija. Ukratko, nijedna institucija ne preuzima odgovornost za očite razlike u presudama.

Metelko: Građani godinama u neizvjesnosti

Metelko navodi da su razlozi neujednačenosti brojni, uključujući dugotrajno čekanje odluka Suda EU i proceduralne probleme na razini Vrhovnog suda.

"Za građane to znači pravnu nesigurnost koja traje gotovo osam godina, bez jasnog odgovora imaju li pravo na obeštećenje i u kojem opsegu", rekao je.

Naime, građani i dalje čekaju odluku Vrhovnog suda o tome imaju li korisnici konvertiranih CHF kredita pravo na dodatno obeštećenje. Unatoč zakonskoj konverziji iz 2015., Vrhovni sud još nije dao konačan odgovor, a odluka se očekuje ove godine. Dok takve odluke nema, sudovi u Hrvatskoj nastavljaju donositi različite presude u sličnim predmetima. Dokaz tome je i ovo istraživanje.

Vrhovni sud bez stabilnog vodstva

Rakar upozorava na kraju i na problem funkcioniranja Vrhovnog suda. Vrhovni sud je posljednjih godina gotovo kontinuirano u pravnom vakuumu, dijelom zato što je već drugi put uzastopce dulje razdoblje bez čelne osobe čiji je posao kvalitetno upravljati i usmjeravati rad suda, a dijelom i zbog prethodno spomenute presude Europskog suda koja ima dalekosežne posljedice na funkcioniranje Vrhovnog suda. 

Napomenimo na kraju kako je prošlog tjedna udruga Franak upozorila da se uoči odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske o pravima potrošača s konvertiranim kreditima u švicarskim francima u javnom prostoru pojavljuju tekstovi koji sugeriraju poželjan ishod za banke.

Riječ je, kako navode, o takozvanom "kompromisnom rješenju", prema kojemu bi potrošači imali pravo samo na zatezne kamate, ali ne i na puni povrat preplaćenih iznosa anuiteta nastalih primjenom ništetnih ugovornih odredbi.

"Takvo medijsko forsiranje dugo očekivane sudske odluke nije samo neprofesionalno, već otvara i ozbiljno pitanje utjecaja na sud i suce koji tek trebaju donijeti odluku. Posebno zabrinjava činjenica da se u takvim tekstovima zanemaruje većinska sudska praksa u Republici Hrvatskoj i EU", poručili su iz Udruge Franak. Kako pokazuje i ovo istraživanje, većina sudske prakse ide u prilog potrošačima.

Dok Vrhovni sud ne zauzme jasan stav, građani će i dalje ovisiti o tome kojem je sudu njihov predmet dodijeljen.

*********

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i financijski potpuno neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno i odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index Istrage