NAKON što su DORH i USKOK 2018. odbacili sve prijave povezane s aferom Borg, u kojoj je Martina Dalić imala ključnu ulogu kao potpredsjednica vlade, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) sada je Martini Dalić, kao predsjednici Uprave Podravke, izrekla tek javnu opomenu zbog nezakonitog trgovanja dionicama tvrtke kojom upravlja.

Kako su već otkrile Index istrage za takav prekršaj Zakon o tržištu kapitala predviđa i znatno strože sankcije. Prema tom zakonu, konkretno članku 716., Dalić je mogla biti kažnjena novčanom kaznom u rasponu od 6630 do čak 500 tisuća eura. Da je Hanfa utvrdila postojanje insajderskog trgovanja ili manipulacije tržištem, mogla je odgovarati i za kazneno djelo za koje je predviđena zatvorska kazna.

Hanfa: Nema osnove za strožu kaznu

Hanfa je, međutim, zaključila da za to nema osnove. U svom rješenju navodi kako je Uprava Podravke, na čijem je čelu Dalić, financijsko izvješće dobila na uvid tek 17. listopada, dan nakon njezine transakcije. Iz toga regulator izvodi zaključak da Dalić, kao predsjednica Uprave, u trenutku trgovanja nije raspolagala povlaštenom informacijom.

Unatoč tome što je javnost doznala da je Dalić trgovala dionicama protivno zakonu, cijena dionice u jednom je trenutku dosegnula najvišu razinu u posljednjih godinu i pol dana. Ipak, Hanfa je zaključila da kretanje cijene nakon objave izvješća ne upućuje na to da je informacija bila cjenovno osjetljiva u značajnoj mjeri. Hanfa naime tvrdi da je nezakonito trgovanje Dalić, nije imalo značajnijeg utjecaja na cijenu dionica. 

Nelogičnosti u datumima

Na kraju, Dalić je priznala pogrešku, nazvavši je nenamjernom, što je Hanfa također uzela u obzir. Upravo u tom dijelu vidljive su nelogičnosti u samom rješenju regulatora.

U rješenju Hanfe stoji da je Dalić u ponedjeljak 20. listopada u 8:53 sati dostavila očitovanje u kojem, među ostalim, navodi da je kupnju 350 dionica izvršila tijekom razdoblja zabrane trgovanja nenamjernom pogreškom te da su nadležne službe izdavatelja pravovremeno obavijestile sve upućene osobe o početku tog razdoblja.

No u drugom dijelu istog rješenja Hanfa navodi da je Dalić tek sljedećeg dana, u utorak 21. listopada, dostavila službenu obavijest o stjecanju 350 dionica, odnosno prijavila transakciju koju je obavila 16. listopada.

Ako je vjerovati navodima Hanfe, Dalić je regulatoru u ponedjeljak najprije dostavila očitovanje o nezakonitoj trgovini, a tek dan kasnije, u utorak, službeno prijavila tu istu nezakonitu transakciju. Takav slijed događaja teško je logično objasniti.

Ta okolnost pritom nije nevažna jer je Dalić u svojim medijskim istupima naglašavala da se sama prijavila Hanfi i to prije novinarskog upita, koji je regulatoru upućen u utorak 21. listopada. Podsjetimo, Index istrage su 21. listopada objavile da je Dalić nezakonito kupila dionice Podravke.

U EU kazne u pravilu znatno strože

Kako su Index istrage istražile usporedba s praksom u drugim državama Europske unije pokazuje da je Dalić prošla znatno blaže od brojnih menadžera u sličnim situacijama. Tako je, primjerice, finski regulator nedavno kaznio člana uprave tehnološke kompanije Tecnotree Oyj Markkua Wileniusa novčanom kaznom od 60 tisuća eura zbog kršenja pravila povezanih s trgovanjem vrijednosnim papirima.

Britanski regulator izrekao je kaznu od oko 145 tisuća eura Andrásu Sebőku, bivšem direktoru za lanac opskrbe niskotarifne aviokompanije Wizz Air, također zbog povrede propisa o trgovanju i izvještavanju.

Pitanje izuzeća bez odgovora

U Francuskoj se menadžeri zbog nepoštivanja pravila o izvještavanju i trgovanja u zabranjenim razdobljima redovito kažnjavaju novčanim kaznama u rasponu od približno 20 tisuća do 150 tisuća eura. Svaki od tih slučajeva ima svoje posebnosti, kao i ovaj, no usporedba pokazuje da su regulatorne sankcije u sličnim situacijama u pravilu osjetno strože nego u slučaju Martine Dalić.

Index je u više navrata Hanfi poslao upit o tome je li se predsjednik Upravnog vijeća Hanfe izuzeo iz postupanja u ovom slučaju, no odgovor nikada nismo dobili. To pitanje nije nevažno, osobito s obzirom na dugogodišnje profesionalne i političke veze uključenih aktera.

Mreža veza Dalić, Žigman i Mikuš Žigman

Odnos predsjednice Uprave Podravke Martine Dalić, predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigmana i njegove supruge Nataše Mikuš Žigman, ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, jedna je od najsloženijih mreža političkih i poslovnih veza u Hrvatskoj posljednjih godina.

Dalić i Žigman dugogodišnji su poslovni suradnici. Oboje su od 2004. do 2008. bili državni tajnici u Ministarstvu financija, a potom su od 2008. do 2010. zajedno sjedili u Upravi Partner banke u vlasništvu Bože Čule.

Kada je Dalić ušla u Vladu Jadranke Kosor kao ministrica financija, Žigman je ubrzo napustio Partner banku i 2011. postao savjetnik guvernera za fiskalnu politiku.

Njegovu suprugu Natašu Mikuš Žigman Dalić je kasnije angažirala kao državnu tajnicu kada je preuzela Ministarstvo gospodarstva. Prije toga Mikuš Žigman bila je ravnateljica središnje agencije za ugovaranje EU projekata. Razina povjerenja između njih vidljiva je i iz činjenice da je Mikuš Žigman mijenjala Dalić dok je ona bila na operaciji.

Dalić i Žigman dijelili su i angažman na Zagrebačkoj školi menadžmenta (ZŠEM) Đure Njavre. Žigman je na čelo Hanfe došao 2018. godine, dok je Dalić još bila ministrica u Vladi Andreja Plenkovića.

Od afere Borg do Podravke

Vlada je 25. siječnja 2018. predložila Žigmana za predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, a Sabor ga je potvrdio sa 77 glasova. Na tu je dužnost stupio u jeku afere Borg. Jedna od prvih odluka regulatora bila je da u slučaju Agrokora i skupine Borg nije bilo trgovanja povlaštenim informacijama, odnosno da je sve bilo zakonito.

Dalić je na kraju podnijela ostavku nakon što je Index objavio mailove koji su pokazali da Andrej Plenković nije govorio istinu o svojoj ulozi u aferi Borg. Mailove smo objavili 14. svibnja 2018., a već sljedećeg dana Dalić je podnijela ostavku.

Godine 2021. Vlada ju je, unatoč protivljenju dijela javnosti, imenovala na čelo Podravke. Ubrzo nakon dolaska zaposlila je i Natašu Mikuš Žigman kao direktoricu sektora Poslovna održivost i zelena transformacija, osnovanog godinu ranije radi standardizacije i unapređenja poslovnih procesa.

Primjer funkcioniranja sustava

U srpnju ove godine Mikuš Žigman napustila je Podravku i preuzela dužnost ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, koju obnaša i danas.

U takvom kontekstu Hanfa odlučuje o postupcima osobe s kojom je predsjednik njezina Upravnog vijeća desetljećima blisko povezan, dok javnost ne dobiva odgovor na pitanje je li se u tom postupku izuzeo. Javna opomena Martini Dalić zato prestaje biti tek izolirani regulatorni potez i postaje dio šire slike funkcioniranja sustava u kojem se pitanja distance i odgovornosti uporno ostavljaju bez jasnih odgovora.

*********

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i financijski potpuno neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno i odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index Istrage