Index istrage

Potvrđeno: Utjerivači dugova mogu blokirati firmu ako u njoj radi njihov dužnik

Potvrđeno: Utjerivači dugova mogu blokirati firmu ako u njoj radi njihov dužnik
Foto: Index

AKO STE zaposlili dužnika agencije za naplatu potraživanja, ti utjerivači dugova mogu blokirati račun vaše tvrtke te ovrhom nad računom tvrtke uzeti iznos duga vašeg zaposlenika, doznaju Index istrage. Iako zvuči potpuno nevjerojatno, u Hrvatskoj, gdje utjerivači dugova rade bez regulatora, to je itekako moguće. 

>> Otkrivamo sumnjivu pozajmicu šefa utjerivača dugova: 12% kamata i vikendica kao zalog

>> Otkrivamo: Od utjerivača dugova procurili osobni podaci stotina maloljetnika

>> Utjerivači dugova angažirali lobiste i PR-ovce, a vlada taji tko piše zakon o njima

Mario Biondić, vlasnik obrta za prijevoz Moderntrans, ispričao nam je svoje iskustvo s Eos Matrixom. Naime, ti utjerivači dugova otkupili su dugovanje zaposlenika obrta koje je nastalo puno prije nego što je ta osoba došla raditi u Biondićev obrt.

Eos Matrix obratio se Biondiću tražeći da plaću tog zaposlenika uplaćuje njima, a nakon što je to Biondić odbio učiniti, zaprijetili su blokadom računa, odnosno ovrhom nad cijelim obrtom. U Fini kažu kako je to moguće. 

"Nastavno na Vaše pitanje je li moguće da agencije zatraže ovrhu nad tvrtkama u kojima rade njihovi dužnici, odgovor je potvrdan", rekli su nam u Fini. 

Ni ministar financija Primorac ni ministar Malenica ne žele se baviti zaštitom potrošača

Prema važećem zakonu, dužnici se ne smiju naći u lošijem položaju nakon što, primjerice, banka proda njihov kredit nekoj od agencija za naplatu potraživanja. U ovom slučaju postavlja se pitanje zašto bi itko od poslodavaca zaposlio nekog od dužnika jer dolaze u opasnost da se provede ovrha nad cijelom tvrtkom.

Banka to ne radi, odnosno ne prijeti poslodavcima ovrhom tvrtke zbog zaposlenika koji je njihov dužnik. Ministarstvo financija tvrdi kako nije na njima da odgovore na pitanje jesu li dužnici, najranjivija skupina, došli u nepovoljan položaj, već tvrde kako je to domena Ministarstva pravosuđa.

Prijetnja ovrhom zbog duga zaposlenika 

U Ministarstvu pravosuđa šute već više od dva tjedna na upit Indexa, no neslužbeno smo čuli kako oni misle da bi na to pitanje trebalo odgovoriti Ministarstvo financija, a ne oni. Naglasimo kako agencije koje otkupljuju loše kredite od banaka i nenaplaćene računa telekoma i ostalih tvrtki djeluju kao obični d.o.o. i nemaju regulatora, odnosno nisu regulirane posebnim zakonom.

Utjerivači angažirali lobiste i PR-ovce 

Zakon koji bi napokon trebao regulirati agencije trenutno u Ministarstvu financija piše tajna skupina. Agencije su se u svojim financijskim izvještajima javno pohvalile kako se pripremaju na zakonske promjene tako što su angažirale ne stručnjake i pravnike, nego tvrtke za lobiranje i PR agencije.

No, krenimo redom. 

Mario Biondić vlasnik je obrta Moderntrans koji kaže kako već godinama dobiva pisma od agencija za naplatu potraživanja koje se zanimaju za njegove zaposlenike koji su njihovi dužnici. Kaže da te agencije obično pred blagdane šalju pisma.

Početkom ove godine počele su se raspitivati za zaposlenika koji je imao kredit u jednoj banci, a čiji je dug kupila tvrtka Eos Matrix. Dug je nastao puno prije nego što je taj zaposlenik došao raditi kod Biondića. Eos Matrix pozvao se na Zakon o ovrhama u članku 284., u kojem stoji da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi, kojim je ovrha određena na stalnom novčanom primanju ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca da mu isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi čijeg je ostvarenja ovrha određena. 

Odnosno, tražili su da obrt skida iznose s plaće vlastitog zaposlenika te da novac uplaćuje njima. Odvjetnici obrta odbili su provesti ovrhu tvrdeći da oni kao poslodavci nisu provedbeno tijelo ovrhe te da im nije proslijeđena sva potrebna dokumentacija iz koje bi se moglo zaključiti kako se radi o vjerodostojnim dokumentima. To može učiniti jedino Fina.

"Uništili bi poslovanje zbog duga koji nije naš"

Eos Matrix odgovorio je da u tom slučaju postoji mogućnost da predlože sudu da u ovršnom postupku naloži ovrhu obrta. Točnije, zaprijetili su blokadom računa tvrtke te naplatom ovrhom. 

"Mi sve svoje obaveze podmirujemo - isplaćujemo plaće i doprinose na vrijeme, plaćamo porez i trudimo se povećavati bonitet obrta zbog odobravanja leasinga za vozila koja su glavno sredstvo našeg poslovanja, a s druge strane, prijeti nam blokada Eos Matrixa i uništavanje našeg poslovanja zbog duga koji nismo napravili, a dužni smo ga platiti?" kaže Biondić u razgovoru za Index. 

Eos Matrix: Sve je po zakonu i mi to možemo 

Eos Matrix u odgovoru na upit Indexa tvrdi kako je sve po zakonu.

Naime, kako nam tvrde, obveza postupanja poslodavca po dostavljenoj ovršnoj ispravi propisana je odredbom članka 284. Ovršnog zakona, gdje on, u postupku ovrhe na stalnom novčanom primanju, plaći, ima ulogu provedbenog tijela. Sukladno čl. 201. istog zakona, poslodavac koji ne ispuni propisanu obvezu dovodi se u rizik da protiv njega bude pokrenuta ovrha zbog nepostupanja, a s ciljem zaštite prava vjerovnika, tvrde u Eos Matrixu.

"Poslodavci u pravilu ispunjavaju svoju zakonsku obavezu, te se redovnim uplatama time izravno umanjuje iznos duga dužnika. Prije samog pokretanja ovršnog postupka, Eos u komunikaciji s dužnicima pokušava pronaći model otplate koji je dužniku prihvatljiv i održiv. Tijekom cijelog tog postupka, dužnik je, sukladno Ovršnom zakonu, bez obzira na promjenu vjerovnika jednako zaštićen te ima ista prava i obveze kako i kod izvornog vjerovnika", stoji u odgovoru koji smo dobili od Eos Matrixa.

Što stoji u Ovršnom zakonu? 

Kažu nam i da je svaki poslodavac, nakon što je u procesu ovrhe nad stalnim novčanim primanjima definiran kao jedan od sudionika ovršnog postupka, dužan obavijestiti ovrhovoditelja o trenutku kad dužnik prestane biti njegov zaposlenik.

Obrt je tražio vjerodostojne dokumente od Eos Matrixa 

"Takva obveza poslodavca proizlazi iz odredbi Ovršnog zakona. Po primitku takve obavijesti poslodavca, ovrhovoditelj ima pravo od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zatražiti nove podatke o radnopravnom statusu dužnika, odnosno informaciju o dužnikovom novom poslodavcu. Na temelju odredbe članka 18. stavka 1. Ovršnog zakona HZMO dužan je osobu koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, obavijestiti o radnopravnom statusu dužnika i novom poslodavcu uz predočenje dokaza o postojanju pravnog interesa", stoji u odgovoru Eos Matrixa iz kojeg je razvidno kako "prate" dužnika.

Ovaj postupak ovrhe nad poslodavcem, odnosno cijelom tvrtkom, zbog dužnika koji je u njoj zaposlen, nije sporan ni Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potraživanja (HUAN), koja okuplja tvrtke koje posluju u Hrvatskoj. 

HUAN: Sve je po zakonu 

"U slučaju pokretanja i vođenja ovršnog postupka na računima dužnika, i taj dužnik kao zaposlenik i njegov poslodavac, dužni su postupati u skladu s važećim zakonskim odredbama Ovršnog zakona (čl. 284, st 2., te čl. 201 st 3. i 4.). Prema dostupnim informacijama, članice HUAN-a dosad nisu došle u situaciju da je potrebno pokrenuti ovrhu na poslodavca, propisanu također Ovršnim zakonom (čl 201.)", stoji u odgovoru HUAN-a. 

U Financijskoj agenciji kažu nam da, u slučaju kada poslodavac zaprimi dokumentaciju društva koje se bavi otkupom i naplatom potraživanja, odnosno bilo kojeg drugog ovrhovoditelja, poslodavac je temeljem iste dužan postupiti jer provodi ovrhu na plaći. Nepostupanje poslodavca temeljem zaprimljene dokumentacije kojom se traži ovrha na plaći povlači odgovornost poslodavca.

Fina: Ovrhu nad plaćom provodi i poslodavac

"Naime, ovrha na plaći uređena je Ovršnim zakonom. Ovrhu na plaći svog radnika provodi poslodavac na temelju izjave suglasnosti o zapljeni te na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje poslodavcu dostavlja ovrhovoditelj te na temelju rješenja o ovrsi kojim se određuje ovrha na plaći, a koje poslodavcu dostavlja sud", stoji u odgovoru Fine.

U slučaju kada poslodavac zaprimi od ovrhovoditelja izjavu suglasnosti o zapljeni odnosno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, poslodavac je temeljem istog dužan postupiti čak i u slučaju kada plaću radniku isplaćuje na račun kod banke upravo zato što takvo postupanje poslodavca propisuje Ovršni zakon, tvrde u Fini. 

"Prema zakonskim odredbama poslodavac je dužan na temelju izjave suglasnosti o zapljeni zaplijenjeni dio plaće isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od 60 dana od dana njezina zaprimanja, a na jednak način je dužan postupiti i temeljem rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave budući da je propisano da poslodavac s rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave postupa kao po izjavi o suglasnosti o zapljeni. Isto tako Ovršni zakon propisuje odgovornost poslodavca za propuštenu obustavu i isplatu", stoji u odgovoru Fine. 

Ministri Primorac i Malenica ne žele o utjerivačima dugova

Ministarstvu financija postavili smo nekoliko pitanja. Ako agencije za naplatu potraživanja zaista mogu ovršiti račune poslovnih subjekata, zašto bi poslodavci zapošljavali ljude koji su dužnici agencija za naplatu potraživanja?

Isto tako, zanimalo nas je jesu li ovim činom dužnici agencija stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na vrijeme kada su bili, primjerice, klijenti banaka.

U odgovoru Eos Matrixa obrtu stoji da nema prigovora nego da moraju postupati po njihovom zahtjevu

"Molimo Vas da se obratite Ministarstvu pravosuđa i uprave u čijoj je nadležnosti Ovršni zakon i njegovo tumačenje", glasio je odgovor Ministarstva financija. S istim pitanjima obratili smo se i Ministarstvu pravosuđa, no unatoč četiri požurnice, nakon više od dva tjedna nismo dobili nikakav odgovor. Prema neslužbenim informacijama, u Ministarstvu pravosuđa tvrde kako je to domena Ministarstva financija, a ne njihova. Stoga su odlučili ignorirati upite. 

Agencije godinama rade bez regulacije

Podsjetimo, iako agencije imaju sve odlike financijske institucije i posluju s bankama temeljem Odluke Hrvatske narodne banke o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, nemaju ni nadzor, odnosno njih ne nadzire ni HNB ni Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Upravo je nedostatak regulative posljednjih 15 godina nad tim agencijama doveo do posljedica kao što su dva velika curenja podataka iz dvije najveće agencije za naplatu potraživanja, konstantne primjedbe građana na maltretiranja tih agencija i sumnjivi poslovi čelnika tih agencija s pozajmicama i kupovinom stanova. 

Podsjetimo i na ovo: upravo od tih agencija viceguverner HNB-a kupio je vilu u Zagrebu koju je platio malo manje od 1.9 milijuna kuna, a koja je procijenjena na 3.05 milijuna kuna. Sad već bivši ministar Ivan Paladina obogatio se tajnim ortačkim ugovorom koji je provodio upravo preko agencije B2 kapital, a tu je i uhićeni HDZ-ovac Damir Škugor koji je preko tvrtke svoje majke Tri D Rada otkupljivao potraživanja koja je preprodavao da bi mu na račun sjela 23 milijuna kuna. 

Guverner HNB-a Boris Vujčić godinama se opirao regulaciji agencija, iako one najviše posluju i zarađuju od banaka kupujući nenaplativa potraživanja, tvrdeći kako se čeka Direktiva Europske unije o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima. 

Angažirali lobiste i PR-ovce za pisanje zakona koji će ih regulirati 

"Ona će se implementirati u naš pravni sustav donošenjem zakona o subjektima koji se bave djelatnošću otkupa i naplate potraživanja", govorili su iz HNB-a. No, Direktiva je donesena još krajem 2021. godine, a zakon koji bi regulirao agencije još nije došao ni u fazu javne rasprave.

Ministarstvo financija najavilo je kako će u trećem kvartalu ove godine u saborsku proceduru uputiti prijedlog zakona koji će napokon regulirati tvrtke koje se bave utjerivanjem dugova. Ministarstvo koje vodi ministar Marko Primorac potvrdilo je za Index kako je rad na izradi tog zakona već počeo, no u već dva navrata odbili su nam dostaviti imena članova radne skupine.

S druge strane, agencije za naplatu potraživanja javno su objavile u svojim financijskim izvješćima kako se pripremaju na zakonske promjene tako što su angažirale tvrtke za lobiranje i PR agencije. 
 

Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.

Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj

Originalno objavljeno na Index Istrage