RAZOTKRILI smo još jedan zagrebački restoran koji poslužuje prstace. 

Dva i pol mjeseca nego što smo dokazali da se prstaci poslužuju u zagrebačkom restoranu Bonaca, isto smo učinili u restoranu Laganini za koji ste nam također dojavili da poslužuje prstace. 

>> Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace. Evo kakvu štetu radite

Prijavite restorane koji poslužuju prstace na [email protected] ili u inbox na našim Facebook stranicama.

I u ovom restoranu smo bez problema naručili prstace, konobar nam je već s ulaza potvrdio da ih imaju

Restoran Laganini nije nepoznat u Zagrebu, a nalazi se u naselju Vrbik. Nakon što smo primili dojavu da se u tom restoranu poslužuju prstaci, prošlog smo četvrtka otišli u Laganini kako bismo to i provjerili.

Kako smo se već uvjerili da, unatoč tome što je to zakonom zabranjeno, a predviđene su i prilično visoke kazne, postoje restorani koji prstace besramno poslužuju, i to usred Zagreba, pa se činjenica da su nam ih poslužili i u restoranu Laganini teško može smatrati iznenađenjem. 

No da će konobar već s nogu, na ulazu u restoran, na nimalo suptilno pitanje ima li prstaca odgovoriti uz smiješak potvrdno - to ipak nismo očekivali.

Na stol stigla porcija zabranjenih prstaca

Pola sata kasnije za neupadljivim stolom koji smo odabrali (konobar je naknadno pohvalio odabir stola, op.a.) u restoranu u kojem su osim ovog bila popunjena još samo dva, na stol je stigla porcija zabranjenih prstaca. Dvadesetak komada. 

Konobar: Nemojte to tagirati. Lovit će vas, a ne nas

Kad je konobar donosio zabranjene školjke na stol, dometnuo je: "Nemojte to tagirati." Dok je odlazio od stola, sa smiješkom je još dobacio: "Lovit će vas, a ne nas."

"Sugestije" kojima se pokušava osigurati da se za ilegalno posluživanje prstaca baš previše ne pročuje, jer otkako je Index pokrenuo akciju kojom se ovoj praksi želi stati na kraj ni restorani koji se bave posluživanjem zabranjenih prstaca više u tome nisu potpuno bezbrižni, samo dodatno svjedoče o perfidnosti cijele rabote.

I u Laganiniju smo dobili lažni račun

I ovoga smo puta pokušali razotkriti čitavi proces koji primjenjuju restorani koji ilegalno poslužuju prstace. Zatražili smo račun, a na stol dobili "Zaključak stola" na kojemu jasno piše "Ovo nije fiskalizirani račun". Porcija prstaca bila je na lažnom računu lažno označena stavkom "škampi na grilu - veliki" i koštala je 275 kuna. Na "računu" je naplaćeno pola kilograma "škampa na grilu" iako je masa prstaca koji su bili na tanjuru bila vjerojatno upola manja. Ostatak novca vraćen nam je u knjižici u kojoj više nije bilo "računa" koji se tamo prije nalazio. 

Podsjetimo, isti scenarij s lažnim računom nakon posluživanja zabranjenih prstaca prošli smo prije dva i pol mjeseca u zagrebačkom restoranu Bonaca. Taj restoran nakon što smo dokazali da poslužuje prstace inspekcija nije kaznila. A to nije bio jedini put kada ga je provjeravala. To su, zbog sumnje na posluživanje prstaca, činili i 2018. godine, no nekako ni tada ništa nisu uspjeli pronaći.

Kako bismo otklonili svaku mogućnost izgovora institucija, napravili smo iznimku i sve prijavili inspekciji

Iako se zadaća novinara uz razotkrivanje ovakvih štetnih pojava, koje ujedno predstavljaju ozbiljno kršenje zakona, u normalnim okolnostima ne bi trebala sastojati i od izravnog alarmiranja institucija kako bi odradile ono što je njihov posao, ovoga puta smo odlučili napraviti iznimku. Baš kako bismo otklonili svaku mogućnost izgovora tih istih institucija za nepoduzimanje sankcija protiv restorana koji dokazano poslužuju zabranjene prstace, istoga smo dana kada su nam u restoranu Laganini poslužili prstace uputili prijavu Državnom inspektoratu, policiji, carini i poreznoj upravi.

Učinili smo to anonimno jer smo pretpostavili kako si nadležna tijela, kada bi odmah znala da je riječ o novinarima, sasvim sigurno ne bi dozvolila ponavljanje negativnog publiciteta iz slučaja Bonaca. No čini se da je tadašnja lekcija bila dovoljna za to da ovoga puta prilično ažurno postupe i prema anonimnoj prijavi.  

Pet inspekcija stiglo u restoran, našli su prstace i niz nepravilnosti. Porezna inspekcija se, izgleda, nije pojavila

Policija i pet inspekcija u sklopu Državnog inspektorata dan se kasnije, prošloga petka, uputilo u restoran Laganini. Kako su nam potvrdili u Državnom inspektoratu, pronašli su 118 jedinki prstaca i utvrdili niz drugih prekršaja poput nepostojanja normativa, nepostojanja obveznog natpisa, ne razvrstavanja biootpada i pušenja zaposlenika u službenim prostorijama.

No, iako smo prijavu poslali i na adrese Ministarstva financija i porezne uprave, nismo dobili nikakve informacije da su i oni izašli na postupanje u restoran Laganini, iako smo za prstace dobili lažni račun, što smo i dokumentirali u prijavi. Porezna je uprava, valja podsjetiti, inače vrlo ažurna kada treba kazniti ugostitelje zbog nekoliko kuna viška ili manjka u blagajni.

Konačne rezultate inspekcija Državnog inspektorata još uvijek ne znamo jer restoran ima rok od tjedan dana da dostavi dodatne podatke koje su zatražili. Zna se samo da će Laganini zbog prstaca biti prekršajno prijavljen.

Neki unatoč svemu slave jedenje prstaca, ali Index neće stati

Index naravno neće stati s razotkrivanjem onih koji sudjeluju u uništavanju jednog od najvrjednijih organizama u našem moru.

Pritom smo vrlo svjesni da ima i onih koji slave jedenje prstaca. Neki, koliko se god truda ulagalo u racionalno objašnjavanje, vjerojatno nikad neće shvatiti što je tako pogrešno sa snobovskom modom trofejnog žvakanja vrijedne školjke. Nikad neće shvatiti iako doista nije teško razumjeti kakva se šteta čini uništavanjem živih organizama, koji imaju vrlo važnu ulogu u našem moru, na razdoblje od 60 ili 70 godina.

Za one kojima je ipak stalo i žele se još jednom informirati - dr. sc. Ivan Cvitković koji je s kolegama o prstacima objavio rad u najprestižnijem znanstvenom časopisu Nature je objasnio što je to tako loše u uništavanju prstaca.

Oporavak traje desetljećima

"Veliki je broj organizama - školjkaši, mnogočetinaši, spužve itd., koji, poput prstaca, nastanjuju i unutrašnjost kamena. Neki od njih nastanjuju pukotine unutar stijene, a neki su, poput prstaca, sposobni kemijskim putem otapati kamen te na taj način prodiru u njega i stvaraju sebi prostor za život. Vađenjem prstaca uništavaju se sve te zajednice. Koliko je vremena potrebno da stijenu izvana i iznutra nasele isti organizmi, ovisi o zajednici koja je bila razvijena prije uništenja. Što se tiče samog prstaca, potrebno mu je 40-ak godina da naraste do 5 cm, a za veće primjerke od 8-12 cm i do 80 godina. Vrijeme za obnovu drugih organizama mjeri se u godinama", objasnio je za Index Cvitković, dodavši kako nakon uništavanja prstaca ostaje gola stijena, koju eventualno mogu nastaniti alge, a opravak traje desetljećima.